Vrijednost fotografije leži u njezinoj mogućnosti dokumentiranja trenutka. Ljudi su nekoć satima fotografirali, a danas je dovoljan tek tren, kako bi dugo poslije nas fotografija ostala kao svjedok vremena, podsjetnik na vrijeme koje smo proveli s dragim osobama, ali i na lica kojih više nema. Svjestan toga, čovjek neprestano pokušava zabilježiti trenutke koje smatra vrijednima. Zahvaljujući tim pokušajima umjesto tisućama riječi svoju povijest možemo opisati s tek dvadeset fotografija i pritom reći sve ono najvažnije.

Podvodna fotografija, sportska fotografija, portreti, pejzaži… Danas je izbor više nego šarolik, a sve kako bi se profesionalci i amateri posvetili onome što vole, kako bi njihove fotografije prikazale ono što dosad još nije zabilježeno. Na popisu najpoznatijih fotografija svih vremena koje su obilježile i promijenile povijest tako su se našli mali isječci života: strah, glad, duhovitost, prijateljstvo, veselje… Donosimo vam najpoznatije fotografije gotovo čitavog stoljeća:

“Turist” (2001.): Fotografija čovjeka koji stoji na vrhu jednog od Blizanaca netom prije udara aviona kobnog 11. rujna dugo je izazivala rasprave o tome radi li se o fotomontaži ili nevjerojatnoj slučajnosti. Iako su postojale tvrdnje da je fotografija pronađena u fotoaparatu među ruševinama, ipak se ispostavilo da se radi o montaži, a zbog uvjerljivosti je nagrađena i prvim mjestom na natjecanju Najboljih fotošopiranih fotografija 9/11.


Fotografija preuzeta s: https://www.truthorfiction.com/lastpic/

“Glad u Sudanu” (1994.): Etika u novinarstvu često postavlja pitanje treba li fotografirati trenutak kako bi ga vidio cijeli svijet ili trenutak zadržati za sebe i pomoći onome koga fotografiramo? Jedna od najpotresnijih fotografija koja je obišla svijet prikazuje izgladnjelo dijete koje puže prema UN-ovu logoru s hranom dok iza njega stoji lešinar čekajući da dijete umre. Nakon što je fotografirao dijete, Kevin Carter ga je ostavio i otišao. Tri mjeseca poslije si je oduzeo život.


Fotografija preuzeta s: http://100photos.time.com/photos/kevin-carter-starving-child-vulture

“Afganistanka” (1984.): Dvanaestogodišnja Afganistanka Sharbat Gula sa svojim velikim zelenim očima zasigurno je jedno od najupečatljivijih lica koja su ikad bila na naslovnici magazina. Fotografirao ju je Steve McCurry, fotograf National Geographica u kampu za izbjeglice, gdje je Sharbat poslana kao siroče nakon što je Sovjetski Savez bombardirao Afganistan. Njezino lice izišlo je na naslovnici NG-a 1985., da bi joj identitet bio otkriven tek osam godina kasnije.

NatGeo's Afghan Girl aka Sharbat Gula not to be deported from Pakistan
Fotografija preuzeta s: https://www.india.com/news/world/natgeos-afghan-girl-aka-sharbat-gula-not-to-be-deported-from-pakistan-1631588/

“Ubojstvo Vijetkongovca od strane Saigonskog šefa policije” (1968.): Autor fotografije Eddie Adams napisao je: ,,Fotografi su najmoćnije oružje na svijetu.” Za fotografiju zatvorenika kojem je uperen pištolj u glavu dobio je Pulitzerovu nagradu i skrenuo pozornost javnosti na događanja u Vijetnamu. Budući da je zarobljenik s fotografije bio vođa odreda otpora koji je smaknuo više civila, život njegova egzekutora bio je ugrožen. Progonjen time poslije mnogo godina Adams je napisao: ,,General je ubio Vijetkongovca; ja sam ubio generala svojom kamerom.”


Fotografija preuzeta s: http://100photos.time.com/photos/eddie-adams-saigon-execution

“Einstein koji pokazuje jezik” (1951.): Bolji naziv fotografije bio bi “Einstein koji se belji”, a ovaj luckasti portret najvećeg uma 20. stoljeća fotografirao je Arthur Sasse. Ono što je slika u povijesti promijenila zasigurno je način na koji gledamo na Einsteina pokazujući da je imao ne samo izvanredan um, nego i osobnost. Fotografija je nastala povodom njegova 72. rođendana kada mu je dosadilo neprestano uobičajeno poziranje pred kamerama.


Fotografija preuzeta s: https://allthatsinteresting.com/albert-einstein-tongue-photo

“Poljubac” (1945.): U kolovozu 1945. u SAD-u je objavljena predaja Japana, čime je označen kraj Drugog svjetskog rata. Na Times Squareu nastalo je slavlje, a jedan od najdarovitijih fotonovinara 20. st., Alfred Eisenstaedt, “uhvatio” je fotografiju koja je za Amerikance postala simbol kraja duge borbe: mornara kako ljubi medicinsku sestru. Kasnije se doznalo kako se mornar i medicinska sestra nisu poznavali, već ju je mornar, u nastalom oduševljenju, nasumice poljubio.


Fotografija preuzeta s: http://100photos.time.com/photos/kiss-v-j-day-times-square-alfred-eisenstaedt

“Ručak na vrhu nebodera” (1932.): Jedanaest radnika sjedi na nosaču i ruča, dok im noge vise 256 metara iznad ulica New Yorka. Ovu fotografiju snimio je Charles C. Ebbets tijekom izgradnje GE zgrade u sklopu Rockefellerovog centra, a radnici su sjedili na budućem 69. katu. Iako su imena muškaraca s fotografije nepoznata, postoje tragovi koji govore kako se radi o doseljenicima irskog i švedskog podrijetla koji su se doselili u potrazi za ostvarenjem svog “američkog sna”.


Fotografija preuzeta s: http://100photos.time.com/photos/lunch-atop-a-skyscraper

Ovaj kratki pregled povijesti pokazuje kako će nam listanje fotoalbuma uzeti tek nekoliko minuta svakodnevnog vremena, ali jednom kada album otvorimo njegove fotografije će nas prošetati kroz dane, mjesece i generacije, podsjećajući kako su mnogi trenuci iza nas: kako više ne živimo u istoj kući ili kako se naš grad promijenio, evocirajući pritom uspomene i emocije koje bi riječi teško probudile.

 

 

Autorica:

Petra Radić, 2. svibnja 2013.

 

Ažurirala:

Tina Hrubi, 1. prosinca 2020.

 

Author

admin