Današnji svijet nije samo posredovan medijima, već su mediji dio našeg svijeta – a i svijet za sebe. Kao i u svim ostalim područjima, određeno znanje je važno za pravilno ponašanje u tom području. Mediji nisu iznimka.
Stoga, najprije valja definirati što je to uopće medijska pismenost i koja znanja ona uključuje. Danijel Labaš (2015) ističe: „medijska pismenost rezultat je medijskog obrazovanja, podrazumijeva pristup medijima te analizu, vrednovanje i stvaranje sadržaja i danas se smatra jednim od ključnih oblika pismenosti 21. stoljeća“. Takav podatak nas ne treba iznenaditi s obzirom na to da današnja djeca, takozvana „generacija Z“, odrasta od malih nogu uz medije, a mediji na neki način povratno odgajaju i njih. Kada pojedinac svlada spomenute (u tekstu podebljane) četiri vještine možemo govoriti o medijski pismenoj osobi koja je sposobna kritički i analitički razmotriti dobiveni sadržaj. Štoviše, djeca koja nisu medijski kompetentna potencijalno mogu zaostati u današnjem svijetu prepunom informacija, te stoga, pitanje nije više treba li nam medijsko obrazovanje već kako se ono može provesti.
Medijski odgoj i obrazovanje
Ono se u Republici Hrvatskoj primarno provodi kroz nastavu Hrvatskog jezika ne uključujući sve navedene aspekte, a čak 62% ispitanika smatra da bi obrazovanje za medije trebalo biti uključeno u hrvatski obrazovni sustav (DKMK, Ipsos Puls). Usporedno, Djeca medija, projekt Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, već godinama radi na dodatnom medijskom obrazovanju djece, roditelja i nastavnika, a od osnutka do trenutka objave ovog članka u sklopu projekta je održano više od 1200 radionica i interaktivnih predavanja u cijeloj Hrvatskoj za više od 27 000 učenika, roditelja, nastavnika i stručnih suradnika.
A zašto nam je svima potrebno medijsko obrazovanje?
- Istraživanja potvrđuju činjenicu da roditelji često nemaju pod kontrolom za što i kako djeca koriste mobitel, te su takvim „nekritičkim“ pristupom medijima potencijalne žrtve elektroničkog nasilja, ili pak naivni čitaoci lažnih vijesti, a pritom se osjećaju samo i izgubljeno.
- Roditelji, također, trebaju pratiti razvoj medija i biti medijski pismeni, iako je česta isprika roditelja: „niti imam razumijevanja, niti vremena“. Mediji su svijet za sebe i mi smo njegovi dionici, stoga kao takvi trebamo biti odgovorni u našem djelovanju.
- Medijski odgoj nije samo sredstvo zaštite onih najosjetljivijih, već je dijete kompetentni subjekt, kojem se mora priznati njegova posebnost i ne ga zamišljati kao nesavršenu odraslu osobu, jer odgajati ne znači štititi, već stvarati i graditi autonomiju subjekta (Danijel Labaš, 2015).
Medijska pismenost nužna je za naše društvo jer svaki treći adolescent društvene mreže koristi od 3 do 5 sati dnevno, a svaki pet adolescent više od 5 sati dnevno. Gotovi svi adolescenti imaju pristup internetu od kuće (99.5%). Svaki peti adolescent društvene mreže provjerava stalno, a gotovo svaki drugi odmah provjerava dobivenu obavijest. Gotovo svaki četvrti adolescent otvorio je profil na društvenoj mreži s 12 godina, a 30 % njih s 10 godina. Prije 10. godine profil ima otvoreno gotovo petina mladih. Svaki deseti adolescent smatra da ima više online prijatelja nego stvarnih. U Hrvatskoj je 565 adolescenata (35% mladih) otišlo na susret s osobom koju ne poznaju uživo (Nacionalni istraživački projekt „Društvena online iskustva i mentalno zdravlje mladih).
Mediji nisu više dodatak našoj svakodnevici već njezin virtualni ekvivalent – shvatimo ga ozbiljno, educirajmo se zajedno.
Autorica:
Karla Jaman, 3. travnja 2020.
Ažurirala:
Tina Hrubi, 24. kolovoza 2020.
Fotografija:
https://www.shutterstock.com/
Izvori:
DKMK, „Mediji (i) naši učitelji“, http://dkmk.hr/wp-content/uploads/2016/01/Mediji-i-na%C5%A1i-u%C4%8Ditelji.pdf
Labaš, D. (2015) „Djeca medija“, Medijska pismenost – preduvjet za odgovornije medije, ur. Car, Turčilo, Matović, Sarajevo: Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu
Nacionalni istraživački projekt „Društvena online iskustva i mentalno zdravlje mladih, https://www.poliklinika-djeca.hr/istrazivanja/rezultati-nacionalnog-istrazivackog-projekta-drustvena-online-iskustva-i-mentalno-zdravlje-mladih/