Interaktivna multimedijalna izložba ,,Razotkrivanje algoritama: kako oblikuju naš digitalni svijet” otvorena je 9. travnja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, u okviru manifestacije 8. Dani medijske pismenosti. Izložba se sastoji od niza edukativnih i interaktivnih materijala, a više od 700 najavljenih učenika imat će priliku kroz tjedan dana učiti kako kritički analizirati sadržaj raznih digitalnih platformi. Cilj izložbe, koja je nastala kroz europski projekt ALGOWATCH, je osvijestiti posjetitelje o ulozi algoritama i umjetne inteligencije u našim životima, ali i potaknuti raspravu o tome kakvu ulogu algoritmi imaju na odluke koje svakoga dana donosimo u svijetu društvenih mreža.
Ravnatelj Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Momir Karin u pozdravnom je govoru naglasio kako ovu temu moramo ozbiljno shvatiti, više razvijati kritičko mišljenje, a dodao je i kako ovo nisu samo znanstvena i stručna već i moralna i etička pitanja koja se odnose na odgoj djece i budućih generacija. Svečanom otvorenju izložbe prisustvovali su državna tajnica Ministarstva demografije i useljeništva, Željka Josić, ravnateljica Ureda za udruge Vlade RH Helena Beus, zamjenik ravnatelja Vijeća za elektroničke medije Robert Tomljenovića, članica Vijeća za elektroničke medije Jasna Vaniček-Fila, zamjenica Pravobraniteljice za djecu Tatjana Holjevac, kao i zamjenica ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Sofija Klarin Zadravec.
Panel diskusija na kojoj su sudjelovali potpredsjednik DKMK-a i redoviti profesor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Igor Kanižaj, docent Juraj Petrović s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Jelena Sekulić iz Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo te Jadranka Dorešić iz Srednje škole Ivan Švear u Ivanić-Gradu otvorila je mnoga pitanja o korištenju alata umjetne inteligencije.
Potpredsjednik DKMK-a profesor Igor Kanižaj, rekao je kako je zajedno sa suradnicima kroz brojne radionice s mladima prepoznao potrebu za kritičko vrednovanje algoritama. Iako mladi aktivno i intenzivno koriste razne aplikacije i društvene mreže, malo o njima znaju te većim dijelom ne razumiju kako funkcioniraju i kako nastaje sadržaj koji im se prikazuje, naglasio je Kanižaj. „Upravo zato smo htjeli potaknuti promišljanje o algoritmima i alatima umjetne inteligencije na posve drugačiji način, što je bio glavni motiv za kreiranje sadržaja i izložbe“, rekao je Kanižaj.
Docent Juraj Petrović s FER-a naglasio je kako je važno imati na umu da alati generativne umjetne inteligencije nisu trenirani na činjenicama ili modelima stvarnosti nego na podacima, stoga oni ne generiraju činjenice nego podatke slične onima na kojima su trenirani. „Primjer takvog alata je ChatGPT koji je postao gotovo sinonim za umjetnu inteligenciju u medijskom prostoru, iako se radi samo o jednom alatu generativne umjetne inteligencije, a neki od primjera netočnih informacija koje može pružiti taj alat dio su ove izložbe. Velika medijska pozornost je posvećena pojmu umjetne inteligencije koji se dobro prodaje pa se u to slijeva velika količina novaca koja potiče daljnji razvoj. Alati će postati sve moćniji što otvara brojna pitanja poput autorskih prava, etičnosti, automatizacija zadataka i poslova, ali i pitanje preuzimanja odgovornosti“, rekao je Petrović.
Profesorica Jadranka Dorešić provela je u svojoj školi u siječnju ove godine istraživanje o percepciji učenika o ulozi i utjecaju alata umjetne inteligencije na obrazovni proces. Rezultati su pokazali da gotovo 90 % učenika alate koristi za učenje, rješavanje domaćih zadaća, pisanje eseja, seminara, izradu prezentacija, pripreme za ispit i slično. Dorešić je dodala kako učenici zapravo ne vode računa o tome kako aplikacije stvaraju sadržaj, već kako im je bitno samo da što brže odrade školski zadatak. “Znaju nam svašta servirati, seminare koji budu isti i zato sam rekla da im više neću zadavati takve zadatke jer vidim da nije bilo nikakve koristi od toga”, objasnila je Dorešić.
O problemu zaštite autorskih prava i umjetnoj inteligenciji govorila je Jelena Sekulić. “Prema postojećem pravnom okviru autor djela može biti samo čovjek, što ne isključuje mogućnost da se autorsko djelo može napraviti uz pomoć nekog od alata umjetne inteligencije.” rekla je Sekulić. Navela je kako dionici iz kreativnog sektora žele licencirati svoja djela pružateljima usluga umjetne inteligencije, no to se ne događa u zadovoljavajućoj mjeri. „Zakonom o autorskom pravu, kao i europskim zakonodavstvom s kojim smo usklađeni, predviđen je pridržaj prava kod rudarenja teksta i podataka, no u stvarnosti kreativci nemaju mogućnost nadzora nad time čime se sve alati umjetne inteligencije „hrane“. Sadržaj koji alati umjetne inteligencije generiraju može biti konkurencija originalnim djelima, ali vjerujem kako alati umjetne inteligencije neće zamijeniti ljude koji rade u kreativnom sektoru već će kreativci te alate koristiti i time dodatno unaprijediti svoj rad”, rekla je Sekulić.
Otvorenju je prisustvovala i grupa srednjoškolaca koja je isprobala razne alate umjetne inteligencije, naučila nove pojmove u labirintu znanja, odigrala edukativnu videoigru EUNOPIA, koja je nastala u okviru projekta, te testirala svoje znanje kroz kviz.
Projekt ALGOWATCH sufinanciran je sredstvima Europske unije, Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Ovaj sadržaj isključiva je odgovornost autora i ne odražava nužno stavove Europske unije, Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske ili Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.
Fotografije: Petar Santini
