Na okruglom stolu sudjelovali su Romana Galić, pročelnica Ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, Danijel Labaš, predsjednik Društva za medijsku i komunikacijsku kulturu, Tomislav Filić, ravnatelj OŠ Augusta Harambašića iz Zagreba, Katarina Filipović iz Odjela maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji iz Ministarstva unutarnjih poslova, Ana Raguž, psihologinja Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba te Alina Radusin, voditeljica korporativnih komunikacija Weiner osiguranja. Okrugli stol je moderirao Igor Kanižaj s Fakulteta političkih znanosti i potpredsjednik DKMK-a.
Prof. Danijel Labaš, na početku okruglog stola predstavio je projekte i aktivnosti DKMK-a te istaknuo kako je Grad Zagreb u ovoj godini postao jedan od glavnih podupiratelja rada Društva, te je predstavio projekt Razmisli prije nego klikneš! u sklopu kojega je i organiziran ovaj okrugli stol. Labaš je zahvalio i ostalim donatorima i svima koji su prepoznali važnost rada DKMK-a među kojima su i Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, Agencija za elektroničke medije, Grad Velika Gorica, Grad Samobor, POU Samobor, Uniqa osiguranje, Wiener osiguranje i Zaklada Hrvatska za djecu. Kroz projekte medijske pismenosti i volonterski angažman svih članova, do sada je održano više od 1 000 predavanja i radionica za više od 25 000 sudionika diljem Hrvatske. „Bez naših partnera sve ovo bilo bi nemoguće. Posebno je važno napomenuti da naši volonteri vrijedno rade i cijeli ovaj teret stoji na njihovim leđima, na što smo iznimno ponosni“ – dodao je Labaš.
Ana Raguž iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba upozorila je da je u današnjem stvarnom i virtualnom svijetu puno nasilja, te dodala da je „nasilje nasilje neovisno kojim se kanalom događa.“ Možda ga i nema više nego radnije, ali se srećom više prepoznaje, premda često ne djelujemo preventivno nego „na teren idemo kada se nešto dogodi“, što bi trebalo promijeniti.
„Raditi na našem odnosu i poštivati odluke i struku drugih institucija iznimno je važno. Pravovremenom reakcijom, ali i uzajamnim poštovanjem možemo postići puno više“ – izjavio je ravnatelj OŠ Augusta Harambašića Tomislav Filić i dodao kako je „upravo rad na boljem međusobnom odnosu i komunikaciji ključ.“ Filić je istaknuo primjer OŠ Augusta Harambašića koja svake godine održava tribinu na kojoj sudjeluju učitelji i roditelji i tako zajedno uče i raspravljaju o aktualnim temama, među kojima se našla i medijska pismenost. Također, rekao je kako njegova škola već godinama surađuje s Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu i tu suradnju planiraju i nastaviti.
Kristina Filipović iz Ministarstva unutarnjih poslova naglasila je kako tim stručnjaka iz odjela kibernetičkog kriminala vrlo efikasno radi na rješavanju slučajeva elektroničkog nasilja. Istaknula je važnost čuvanja dokaznog materijala: „jedan screenshot koji se nama čini beznačajnim, može biti krucijalan. Zato treba potaknuti djecu da razgovaraju o problemu i ni slučajno ne brišu poruke, što se često zna dogoditi. Bilo kakva poruka, izjava ili detalj može nam dati nevjerojatnu količinu dokaznog materijala kada je riječ o kibernetičkom kriminalu.” Policija je 2013. godine pokrenula aplikaciju Red Button, nastavila je Filipović, kako bi oni koje je sram ili strah osobno nešto prijaviti, mogli to učiniti putem interneta. Do sada je zaprimljeno više od 2 600 prijava, od čega je gotovo 2 000 neutemeljenih, odnosno onih po kojima se nije dalje postupalo.
Romana Galić je istaknula kako je njezina uloga trostruka, odnosno da može o ovoj temi govoriti iz više perspektiva – pročelnice Ureda, predstavnice Grada te one roditelja. Galić je više puta istaknula kako iz vlastitog iskustva, odnosno uloge roditelja, zna koliko je često elektroničko nasilje među djecom te da je ono zaista jedan od gorućih problema današnje mladeži. Ističe kako je mnogo vrijednih projekata udruga te da se Grad trudi svima dati potporu, koliko god financijske mogućnosti to dopuštaju, jer su u Gradu svjesni da se suradnjom s udrugama postižu mnogi vrijedni ciljevi koje uredi Grada sami ne bi mogli postići. U tom se kontekstu rad različitih gradskih tijela nadopunjuje s radom udruga civilnoga društva, zaključila je Romana Galić.
Alina Radusin iz Wiener osiguranja predstavila projekt (O)siguran online na kojem Društvo sudjeluje kao partner već nekoliko godina. Kao nastavak projekta ove godine je pokrenuta platforma UHO.hr na kojoj se djeca mogu obratiti stručnjacima ili omiljenim youtuberima za pomoć kod problema vezanih uz elektroničko nasilje. Iza svakog odgovora kojeg daje youtuber, stoje stručnjaci iz DKMK-a i Hrabrog telefona koji odobravaju odgovore, odnosno brinu se da djeca dobiju pravilne upute, prilagođene naravi pitanja. „Cilj je da se influenceri i youtuberi pridruže i pomažu djeci uz povratnu pomoć stručnjaka. Od pokretanja ove interaktivne platforme na kojoj dijete može anonimno zatražiti pomoć pa sve do sada, dobili smo više od 500 upita, što je premašilo sva naša očekivanja“ – izjavila je Radusin. „Nevjerojatna je dubina povjerenja koju dijete gaji prema svom influenceru i zato smo to odlučili pozitivno iskoristiti“ – zaključila je.
U raspravu su se uključili i sudionici okrugloga stola iz publike među kojima su se istaknuli Višnja Biti, dugogodišnja voditeljica i urednica radijskog programa, koja je navela kako se i sama već godinama bavi temom medijske pismenosti kroz radijske emisije i održavanje edukacija za djecu i roditelje. “Kao novinarka sam se posvetila upravo ovakvim temama i cijeli moj rad i opus usmjeren je ka tome. Zato mi je jako drago doći na ovakve manifestacije i vidjeti mlade ljude koji doista čine promjenu” – istaknula je Biti. Dodala je kako je obrazovanje novinara, ali i drugih kadrova ključno. “Trebamo prepoznati kako tražiti kvalitetan medijski sadržaj nevezano za medij. Bio to radio, tisak ili televizija, naučimo našu djecu kako pronaći kvalitetan sadržaj i definirajmo što je to neželjeni sadržaj, kako bi se djeca znala nositi s onim što vide i dožive na internetu. A da bismo takvo znanje prenijeli njima, potrebno je najprije nama” – dodala je.
Urednik direktno.hr-a Ivica Zadro iz novinarske je perspektive govorio o potrebi medijskog odgoja i pismenosti, te je upozorio da u „medijima ne postoji praksa, nego se ona stvara u hodu, što je loše“, te da bi novinarima koji izvještavaju o djeci, posebno o tragičnim događajima, često rado postavio pitanje: „Zašto niste malo pričekali? Zašto ste sve tako brzo objavili?“, jer brzina vrlo često dovodi do površnosti i pogrešaka. Sudionici su se složili kako je prevencija, odnosno edukacija najbolji oblik obrane od elektroničkog nasilja, ali nužno je poduzeti brojne mjere kako bi prevencija bila učinkovita. Pogrešno je pretpostaviti da učitelji hrvatskog jezika trebaju biti ti koji će u školama preuzeti obvezu provođenja programa medijske pismenosti, jer niti oni nisu za to educirani, istaknuo je ravnatelj Filić. Koordinatorica projekata udruge Alternator, Katarina Ivče Farnell rekla je kako su nužne edukacije za roditelje jer su djeca mnogo vičnija u upotrebi medija od samih roditelja. Filić je nastavio i još jednom naglasio kako je nužna suradnja i rad na odnosima između učitelja i roditelja, jer je povjerenje i zajednički rad temelj svega.
Zatvarajući skup u ime našega Društva Igor Kanižaj još je jednom zahvalio svima na sudjelovanju i na zauzimanju za medijski odgoj i medijsku pismenosti, član Društva Dominik Janović potaknuo na stvaranje „timova djece koji će pomagati djeci“ iz vršnjačke perspektive, a Danijel Labaš pozvao sve da i dalje budu svjesni važnosti projekata koje ostvaruju zajedno nadopunjujući jedni druge.
