Transparentnost i javnost rada temeljna je značajka svih policija u demokratskim i razvijenim društvima. Upravo stoga nadamo se da su i ove Smjernice pozitivan pomak u kvaliteti i stilu komunikacije između policije i medija. Cilj nam je transparentan rad, demistifikacija rada policije te objektivno izvješćivanje o našem radu. Ove Smjernice su samo dio ukupne Strategije Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske u odnosima s javnošću. Kreirane su sukladno odredbama Zakona o medijima, Zakona o pravu na pristup informacijama, Zakona o kaznenom postupku, Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta i Zakona o tajnosti podataka.

1. Sukladno obvezama policije koje proizlaze iz članka 9. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima (NN 76/09) i članka 6. Zakona o medijima2 (NN 59/04), svaka policijska uprava mora osigurati stalnu dostupnost temeljnih informacija o događajima od interesa za građane i mjerama koje se tim povodom poduzimaju. Informacija mora biti točna, potpuna i pravovremena te dostupna svima pod jednakim uvjetima. Rukovoditelj ustrojstvene jedinice određuje glasnogovornica/glasnogovornicu ili drugu osobu zaduženu za odnose s medijima.

2. Ovisno o kategoriji, svaka policijska uprava održava redovite i izvanredne konferencije za novinare o događajima iz svog djelokruga rada, izdaje priopćenja ili druge press materijale, odgovara na upite građana i novinara u primjerenom roku od 15 ili 30 dana, sukladno čl. 12. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 172/03). Načelnik policijske uprave, glasnogovornik i ostali rukovoditelji gostuju u radijskim i TV emisijama radi što boljeg informiranja javnosti i pri tome se rukovode Uputama Ministarstva unutarnjih poslova za rad s medijima.

3. Policijski službenik koji osigurava mjesto događaje dužan je građanima i predstavnicima medija priopćiti samo osnovnu informaciju npr. : «U tijeku je očevid prometne nesreće u kojoj je jedna osoba ozlijeđena. Za sada raspolažemo informacijom da je prije 20-ak minuta osobno vozilo naletjelo na starijeg muškarca. Muškarac je prevezen u KBC Rebro. O okolnostima nesreće i kvalifikaciji ozljeda znat ćemo više nakon očevida». Za sve daljnje informacije uputit će na glasnogovornika ili tiskovnu konferenciju.

4. Glasnogovornik, u dogovoru s načelnikom (odjela, sektora, uprave) dužan je o događaju dati temeljnu informaciju u što kraćem roku.

5. U primjerenom roku glasnogovornik će nakon očevida dati opširniju informaciju o događaju, pazeći da ne ugrozi daljnji tijek obrade te tu informaciju učiniti javnom objavom na službenim stranicama svoje policijske uprave. Ukoliko je riječ o složenijim kriminalističkim obradama, o svemu će izvijestiti Odjel za odnose s javnošću u Ministarstvu u sjedištu, kako bi vijest prenijeli i na web stranici MUP-a. Opširnije informacije može priopćiti i voditelj ekipe za očevid ili ovlaštena osoba, ako tako odluči načelnik policijske uprave.

6. Izvan radnog vremena temeljnu informaciju na upit novinara može potvrditi i voditelj OKC-a određene policijske uprave, a opširniju može dati nakon dogovora s glasnogovornikom policijske uprave o njezinom sadržaju.

7. Novinari se o događajima od interesa za javnost obavještavaju SMS porukama (tzv. sustav promptnog izvješćivanja). Primjerice o: prometnim nesrećama sa smrtno stradalim osobama, prometnim nesrećama s vozilima javnog prijevoza, većim zastojima ili preusmjeravanju prometa, tehničko-tehnološkim nesrećamaeksplozijama, požarima i havarijama većih razmjera, ekološkim nesrećama, kad postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, kaznenim djelima s elementima nasilja ubojstva, pokušaju ubojstva na javnom mjestu, specifičnim razbojništvima, teškim krađama s vrlo velikim štetama i o narušavanju javnog reda i mira u većem obimu. SMS poruke šalje OKC istodobno svim akreditiranim medijskim kućama, na brojeve mobitela dežurnih novinara, nakon izvješćivanja i dogovora s glasnogovornikom Policijske uprave. SMS poruka je poziv na mjesto događaja i sadrži podatak o mjestu i vrsti događaja. Ako je riječ o kaznenom djelu, SMS poruka šalje se tek nakon što je mjesto događaja u potpunosti osigurano te nakon dolaska ekipe za očevide.

8. Ukoliko u događaju o kojem se izvještava ima poginulih, njihov će se identitet i starost priopćiti nakon što se o tome izvijeste obitelji poginulih.

9. Ukoliko u događaju ima lakše i teže ozlijeđenih, priopćit će se njihovi inicijali (ime i prvo slovo prezimena, godina rođenja te šire područje na kojemu stanuju), osim kad je riječ o kaznenim djelima na štetu maloljetnika (mogu se priopćiti samo godine i spol). Ako se na upit novinara izvješćuje o kaznenom djelu ili dovršenom kriminalističkom istraživanju u kojem je oštećeno dijete ili maloljetna osoba, objavljuju se naziv kaznenog djela, vrijeme počinjenja, šira oznaka mjesta te dob počinitelja i oštećenog.

10. Informacije o materijalnoj šteti daju se ovisno o događaju i interesu obrade.

11. Na direktan upit novinara može se izvijestiti o samoubojstvu i silovanju, pri tome treba voditi brigu o zaštiti digniteta osobe i obitelji. Ovo je dobra prilika da ih podsjetite na njihove obveze iz Zakona o medijima.

12. Podaci o dovršenoj kriminalističkoj obradi priopćit će se na primjeren način (bez obzira je li osumnjičeni priveden ili ne).

13. Kod složenijih kriminalističkih obrada (obrada u gospodarskom, organiziranom i dr. kriminalitetu), policijske će uprave prije davanja priopćenja konzultirati Upravu kriminalističke policije i glasnogovornika Ministarstva unutarnjih poslova.

14. U značajnijim kriminalističkim obradama, odnosno, obradama koje se provode u koordinaciji s državnim odvjetništvom, informiranje javnosti, sukladno Protokolu o suradnji, dogovorit će se s mjerodavnim državnim odvjetnikom.

15. Na isti će se način postupiti pri obradama u suradnji s USKOK-om.

16. Za kaznena djela iz kataloga USKOK-a policija neće davati informacije bez prethodne koordinacije s USKOK-om.

17. Kad se obrada provodi u suradnji s drugim tijelima (Carina, Porezna uprava i drugi.), može se dogovoriti zajedničko izvješćivanje i sukladno tome objava press materijala na službenim stranicama.

18. Prilikom priopćavanja podataka o završenom kriminalističkom istraživanju, mogu se dati podaci o:

• • pravnoj kvalifikaciji i načinu činjenja kaznenog djela (opis)
• • vremenu i mjestu činjenja kaznenog djela te posljedicama
• • podatak jesu li osumnjičenici uhićeni i privedeni uz kaznenu prijavu, odnosno jesu li u bijegu
• • kako bi se osigurala primjena odredbi iz Zakona o kaznenom postupak, koje se odnose na glavu XVI. (Kaznena prijava i Istraga) o osobi nad kojom se provodi istraga ili protiv koje je podnijeta kaznena prijava, neće se priopćiti podaci ili postupci koji su tajni. Objavljivanje takvih podataka je kazneno djelo.
• • kad je to bitno za informiranje javnosti, mogu se dati i šira objašnjenja
• • u svim istupima u javnosti potrebno je voditi brigu o potpunoj zaštiti podataka o djeci i  maloljetnicima koji su žrtve kaznenih djela, kao i o zaštiti podataka o punoljetnim žrtvama, ukoliko bi time bio narušen njihov osjećaj sigurnosti, ugled u sredini u kojoj žive ili bi se proizveo efekt sekundarne viktimizacije.

19. Kad je riječ o iznimno značajnim kriminalističkim istraživanjima ili je krim. istraživanje u koordinaciji s Upravom kriminalističke policije, a provodi se na području više policijskih uprava, izvješćivanje javnosti u dogovoru s Upravom krim. policije preuzima Odjel za odnose s javnošću, ako nije drugačije dogovoreno.

20. Prilikom davanja informacija o pomorskim nesrećama i ozbiljnim nezgodama zrakoplova obavljaju se konzultacije s glasnogovornikom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, budući da je za postupanje u navedenim događajima nadležno navedeno Ministarstvo, odnosno, Lučka kapetanija i Odjel za istraživanje ugrožavanja sigurnosti zrakoplova, nesreća i ozbiljnih nezgoda zrakoplova.

21.Odredba iz članka 14. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima prema kojoj je policijski službenik u primjeni policijskih ovlasti dužan postupati čovječno i poštivati dostojanstvo, ugled i čast svake osobe te druga temeljna prava i slobode čovjeka, mora se primjenjivati i prilikom izvještavanja javnosti o pojedinim događajima i njegovim sudionicima. U tom smislu, potrebno je osigurati kad je moguće da se primjena policijskih ovlasti (uhićenja osoba, privođenje osoba u prostorije policije ili pred nadležne sudove, pretrage i dr.) obavi bez prisustva medija ili na taj način da mediji snimanjem ili fotografiranjem ne otkrivaju identitet osobe prema kojoj policija primjenjuje policijske ovlasti. Napominjemo kako se ova smjernica ne odnosi na zabranu rada novinarima na prostoru na kojem policija postupa, već na obvezu da se policijske aktivnosti organiziraju na taj način da se javnosti, odnosno, novinarima ne izlaže identitet osobe prema kojoj policija postupa.

22. Kod pripreme velikih sigurnosnih događaja poput javnih okupljanja i prosvjeda, športskih priredbi, međunarodnih sastanaka na visokim političkim razinama i slično, potrebno je pravovremeno obavijestiti javnost o svim aktivnostima koje će utjecati na svakodnevne životne tokove (kao što je posebna regulacija prometa, zabrana pristupa na određenom prostoru, javno snimanje pojedinih događaja i sl).

23. Suradnja s medijima za vrijeme događaja od posebnog interesa javnosti – krizne situacije. Krize su često nepredvidive situacije koje u velikoj mjeri uznemiravaju javnost i privlače veliku pozornost medija, kao što su npr. teška kaznena djela s elementima nasilja, velike nesreće i havarije, pojave koje izazivaju strah među velikim brojem građana (širenje zaraznih bolesti, strah od trovanja) i dr. U prvim trenucima krize potrebno je odrediti medijsku strategiju:

• Najvažnija stvar kod događaja od posebnog interesa javnosti jest proaktivnost. To znači da uvijek moramo prvi davati informaciju. Time ne ostavljamo prostor za govorkanja i špekulacije. Kontrola je u našim rukama (praksa pokazuje da je novinarima u početku krize dovoljna informacija koja odgovara na pitanja: što, gdje, kada i tko ).
• Na početku uvijek dajte pripremljenu izjavu i ne odgovarajte na pitanja koja se bave pojedinostima. Uputite novinare u „pravila igre”: naglasite im kad će dobiti više informacija i tko će im dati informaciju.
• Kao što smo već spomenuli, potrebno je definirati alate za komunikaciju. U tom smislu najvažniji su: pravilno sastavljeno priopćenje za javnost8 (u početku krize potrebno je možda čak i nekoliko konferencija za novinare dnevno) te krizna telefonska info-linija i sl.
• Također je potrebno imenovati službenika/glasnogovornika koji će u koordinaciji s ovlaštenim rukovoditeljem sredstvima javnog priopćavanja u pravilnim vremenskim razmacima prenositi informacije na dinamičan način i jezikom razumljivim ciljanim javnostima.
• Sredstvima javnog priopćavanja potrebno je osigurati prostor za djelovanje. Taj prostor treba definirati osoba koja rukovodi postupanjem u događajima od posebnog interesa javnosti, vodeći ra čuna da zadovoljava potrebe novinara i da, prije svega, ne ometa normalno obavljanje planiranih policijskih zadaća.

 

 Primjer dobrog odnosa sa sredstvima javnog priopćavanja u događaju od posebnog interesa javnosti

Dobro postupanje je kad glasnogovornik iziđe na mjesto događaja i u suradnji s osobom koja rukovodi postupanjem u prigodi događaja od posebnog interesa javnosti, omogući pravovremeno davanje informacija novinarima na mjestu događaja. Na taj način u sredstvima javnog priopćavanja sprječavamo špekulacije i kritike upućene na policijsko postupanje. U događajima od posebnog interesa javnosti u kojima je počinjeno kazneno djelo, iznimno je važna koordinacija između glasnogovornika i osobe zadužene za rukovođenje događajem. Ta osoba mora glasnogovorniku osigurati dovoljnu količinu informacija koju će on proslijediti novinarima. Također je bitno da se jasno naglasi koje informacije nisu za objavu, a koje jesu te da se o novim informacijama ili saznanjima izvijesti glasnogovornik, kako bi se moglo kontinuirano izvješćivati novinare. Na taj način policija kontrolira situaciju – što je najvažnije. Ako se neki podatak ne može objaviti, potrebno je jasno naglasiti razlog.