I. OPĆE ODREDBE
Sadržaj Zakona
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje obavljanje, organiziranje i financiranje audiovizualnih djelatnosti kao temeljne sastavnice suvremene kulture, poticanje hrvatskog audiovizualnog stvaralaštva i distribucije, promicanje kinoprikazivalaštva te komplementarnih djelatnosti, a osobito zaštita i proučavanje audiovizualne baštine kao i prikazivanje hrvatskih audiovizualnih djela u zemlji i inozemstvu.
Interes Republike Hrvatske
Članak 2.
Audiovizualne djelatnosti od interesa su za Republiku Hrvatsku.
Ovim Zakonom poticat će se razvitak audiovizualnih djelatnosti i promicanje audiovizualnog stvaralaštva na međunarodnoj razini, očuvanje vrijednosti nacionalne kinematografije te ustanoviti i razviti sustav potpora razvoju audiovizualnih djelatnosti, zaštita prava i interesa gledatelja, kao i stvaranje uvjeta za koprodukciju.
Odredbe ovoga Zakona provodit će se sukladno načelu zaštite prava autora na slobodno izražavanje, kao i zaštite prava intelektualnog vlasništva u području audiovizualnih djelatnosti.
U obavljanju audiovizualnih djelatnosti posebno će se skrbiti o očuvanju hrvatskog jezika i kulturnog identiteta u europskom i svjetskom kontekstu sukladno načelima kulturne raznolikosti te zaštiti djece i mladih, ravnopravnosti spolova, rasa i nacionalnih manjina.
Značenje pojmova
Članak 3.
U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja:
Audiovizualnim djelatnostima smatraju se razvoj, proizvodnja, promocija, distribucija i prikazivanje audiovizualnih djela.
Audiovizualna djela su igrani i dokumentarni filmovi, animirani filmovi, alternativni filmovi, eksperimentalni filmovi te sva druga audiovizualna djela, koja su umjetnički i autorski izraz bez obzira na tehnologiju kojom su nastala, podlogu na kojoj su fiksirana te način na koji se prikazuju.
Komplementarne djelatnosti su zaštita audiovizualne baštine uključujući kinotečnu djelatnost, filmski festivali i druge audiovizualne manifestacije, te djelatnosti razvijanja audiovizualne kulture, programi promocije i prodaje hrvatskih audiovizualnih djela, međunarodna suradnja, proučavanje i kritičko vrednovanje audiovizualnih djelatnosti, izdavaštvo u području audiovizualnih djelatnosti, programi stručnog usavršavanja i programi audiovizualnih udruga i organizacija.
Hrvatski film je:
– film čiji su redatelj i/ili producent državljani Republike Hrvatske ili pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i u kojem je sudjelovanje hrvatskih autora, glumaca i drugih hrvatskih umjetnika i radnika ili hrvatskog kapitala od većeg značaja;
– film proizveden od jednog ili više hrvatskih producenata s najmanje jednim hrvatskim autorom i s pretežnim dijelom hrvatskih filmskih radnika, kao i film proizveden u suradnji s inozemnim producentom sukladno Europskoj konvenciji o filmskoj koprodukciji.
Producent je fizička ili pravna osoba koja u svoje ime prikuplja financijska sredstva, organizira proizvodnju i preuzima odgovornost za ukupno financijsko poslovanje, te svojim inicijativama pomaže redatelju i autorskoj ekipi pri stvaranju audiovizualnog djela.
Pojmovi autor, koprodukcija, koproducent, koncesionar, operator, nakladnici televizijskih programa, europsko audiovizualno djelo, fiksacija, neovisni producent, kao i drugi pojmovi iz područja intelektualnog vlasništva, elektroničkih medija i elektroničkih komunikacija (telekomunikacija) imaju značenje uređeno posebnim zakonima.
II. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR
Hrvatski audiovizualni centar
Članak 4.
U svrhu sustavnog poticanja audiovizualnog stvaralaštva u Republici Hrvatskoj ovim Zakonom osniva se Javna ustanova Hrvatski audiovizualni centar (u daljnjem tekstu: Centar).
Osnivačka prava i obveze u ime Republike Hrvatske ostvaruje Vlada Republike Hrvatske.
Djelatnost Centra
Članak 5.
Centar obavlja sljedeću djelatnost:
– priprema i provodi Nacionalni program promicanja audiovizualnog stvaralaštva (u daljnjem tekstu: Nacionalni program) potičući obavljanje, organiziranje i financiranje pripreme, razvoja, proizvodnje, distribucije i prikazivanja hrvatskih, europskih i svjetskih audiovizualnih djela,
– prikuplja i putem javnog natječaja raspodjeljuje sredstva za poticanje audiovizualnih djelatnosti u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima,
– podupire i potiče proizvodnju filmova mladih autora i debitanata,
– potiče, usmjerava i organizira inozemna ulaganja u hrvatske audiovizualne djelatnosti,
– predstavlja hrvatske audiovizualne djelatnosti i stvaralaštvo na međunarodnim festivalima i manifestacijama,
– potiče sudjelovanje hrvatskih producenata u europskim i međunarodnim koprodukcijama,
– potiče i organizira domaće i međunarodne audiovizualne festivale i manifestacije,
– obavlja i organizira nakladničku djelatnost,
– razvija i promiče audiovizualnu kulturu,
– obavlja poslove produkcijsko-troškovne kontrole i analize,
– utvrđuje način i rokove distribucije audiovizualnih djela za koja je dodijeljena potpora ugovorom o dodjeli sredstava,
– obavlja referalno-dokumentacijsku djelatnost za audiovizualne djelatnosti u Republici Hrvatskoj,
– potiče zaštitu, prikazivanje i proučavanje audiovizualne baštine,
– podupire i organizira stručno i profesionalno usavršavanje u području audiovizualnih djelatnosti,
– predlaže mjere i surađuje s drugim tijelima na suzbijanju nelegalnog prometa i uporabe audiovizualnih djela,
– promiče vrijednosti i potiče mjere značajne za zaštitu djece i mladeži, ravnopravnost spolova, rasa i nacionalnih manjina,
– surađuje sa strukovnim udrugama, pravnim i fizičkim osobama u cilju unapređenja audiovizualnih djelatnosti,
– vodi očevidnike sukladno ovom Zakonu.
Centar obavlja zadaće i aktivnosti u provedbi programa Europske unije i Vijeća Europe iz područja audiovizualnih djelatnosti.
Centar sklapa sporazum sa strukovnim udrugama iz područja audiovizualnih djelatnosti o utvrđivanju Općih uvjeta pod kojima umjetnici i drugi djelatnici mogu sudjelovati u provedbi Nacionalnog programa.
Djelatnost Centra pobliže se uređuje Statutom sukladno odredbama ovoga Zakona.
Sredstva za rad Centra
Članak 6.
Sredstva za rad Centra osiguravaju se u državnom proračunu, obavljanjem djelatnosti te iz drugih izvora u skladu sa zakonom.
Imovinu Centra čine sredstva iz stavka 1. ovoga članka. Kada u obavljanju svoje djelatnosti Centar ostvari dobit, upotrijebit će je za obavljanje i razvoj djelatnosti u skladu sa Statutom Centra.
Ustrojstvo i upravljanje
Članak 7.
Tijela Centra su:
– Upravni odbor,
– Ravnatelj,
– Hrvatsko audiovizualno vijeće.
Upravni odbor
Članak 8.
Centrom upravlja Upravni odbor.
Upravni odbor ima 5 članova. Predsjednika i tri člana imenuje Ministarstvo kulture iz redova istaknutih umjetnika i kulturnih djelatnika, koje predlažu udruge na temelju javnog poziva koji objavljuje Centar. Jednoga člana biraju radnici Centra iz svojih redova.
Članovi Upravnog odbora ne mogu biti članovi drugih tijela Centra.
Mandat predsjednika i članova Upravnog odbora je četiri godine.
Članak 9.
Upravni odbor obavlja sljedeće poslove:
– donosi Statut Centra uz suglasnost Ministarstva kulture,
– odlučuje o financijskom planu i godišnjem obračunu Centra,
– donosi programe rada i razvoja Centra i nadzire njihovo izvršavanje,
– donosi odluke o raspolaganju imovinom i sredstvima za poslovanje Centra koji iznose od 50.000 do 200.000 kuna, a za veće iznose uz suglasnost osnivača,
– najmanje jednom godišnje podnosi Ministarstvu kulture izvješće o radu i uvijek na zahtjev Ministarstva kulture,
– imenuje i razrješava ravnatelja Centra,
– obavlja i druge poslove određene zakonom i Statutom.
Rad Upravnog odbora pobliže se uređuje Statutom i poslovnikom o radu.
Ravnatelj
Članak 10.
Ravnatelj je voditelj Centra.
Ravnatelj se imenuje na četiri godine na temelju natječaja koji raspisuje i provodi Upravni odbor na način propisan zakonom i Statutom.
Članak 11.
Za ravnatelja Centra može se imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij, najmanje pet godina radnog iskustva u audiovizualnim djelatnostima i znanje najmanje jednog svjetskog jezika te ispunjava ostale uvjete utvrđene Statutom.
Članak 12.
Ravnatelj:
– organizira i vodi rad i poslovanje Centra,
– predstavlja i zastupa Centar,
– odgovara za zakonitost rada Centra,
– poduzima pravne radnje u ime i za račun Centra,
– predlaže Upravnom odboru Statut i ostale opće akte,
– organizira izvršenje i odgovoran je za provedbu akata i zaključaka Upravnog odbora,
– raspolaže imovinom i sredstvima za poslovanje Centra do iznosa 50.000,00 kuna,
– predlaže godišnji plan provedbe Nacionalnog programa,
– izvršava odluke o raspodjeli sredstava na temelju Nacionalnog programa zaključivanjem ugovora s korisnikom sredstava,
– obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i Statutom.
Hrvatsko audiovizualno vijeće
Članak 13.
Članovi Hrvatskog audiovizualnog vijeća (u daljnjem tekstu: Vijeće) imenuju se na četiri godine.
Članovi Vijeća su jedan predstavnik:
– Hrvatske radiotelevizije,
– svakog nakladnika televizije s nacionalnom koncesijom,
– Hrvatskog društva filmskih djelatnika,
– Društva hrvatskih filmskih redatelja,
– Hrvatske udruge producenata,
– Hrvatske udruge filmskih snimatelja,
– Nacionalne udruge televizija,
– Strukovne grupacije kinoprikazivača pri Hrvatskoj gospodarskoj komori,
– Strukovne grupacije distributera pri Hrvatskoj gospodarskoj komori,
– svih operatora sustava kabelske distribucije,
– svih operatora u nepokretnim i pokretnim telekomunikacijskim mrežama te davatelja usluga pristupa internetu,
– svih visokih učilišta iz područja audiovizualnih djelatnosti,
– Hrvatske kinoteke i
– Hrvatskog filmskog saveza.
Predstavnici iz stavka 2. ovoga članka mogu biti stručnjaci s područja audiovizualne djelatnosti, a imenuju se sukladno općim aktima pravne osobe koju predstavljaju.
Predstavnika pravnih osoba i strukovnih grupacija iz stavka 2. podstavka 8., 12. i 13. ovoga članka biraju pravne osobe, odnosno strukovne grupacije sporazumno, a kada to nije moguće odlukom većine.
Vijeće se može konstituirati kada je imenovana većina članova.
Članak 14.
Vijeće:
– predlaže ministru kulture Nacionalni program,
– na temelju prijedloga ravnatelja raspisuje javni poziv za dodjelu sredstava za poticanje audiovizualnog stvaralaštva i komplementarnih djelatnosti sukladno Nacionalnom programu,
– donosi godišnji plan provedbe Nacionalnog programa,
– na prijedlog ravnatelja imenuje umjetničke savjetnike,
– donosi odluku o utvrđivanju liste prioriteta i odluke o raspodjeli sredstava,
– raspravlja o svim važnim pitanjima za audiovizualne djelatnosti na prijedlog ravnatelja,
– odlučuje i o drugim pitanjima utvrđenima Statutom i ovim Zakonom.
Vijeće donosi poslovnik o radu.
Na sjednicama Vijeća obvezno je nazočan ravnatelj Centra.
Članak 15.
Postupak raspisivanja javnog poziva, uvjeti podnošenja prijave te kriteriji za dodjelu sredstava, rad umjetničkih savjetnika i Umjetničkog vijeća, kao i nadzor nad namjenskom potrošnjom sredstava provode se na način propisan ovim Zakonom i Pravilnikom o postupku, kriterijima i rokovima za provedbu Nacionalnog programa.
Pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se što se smatra niskoproračunskim ili složenim filmom, kao i program potpora sukladno posebnim propisima o državnim potporama. Pravilnik iz stavka 1. ovoga članka donosi Vijeće na prijedlog ravnatelja, a uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva kulture. Pravilnik se objavljuje u »Narodnim novinama«.
Umjetnički savjetnici i Umjetničko vijeće
Članak 16.
Umjetnički savjetnik imenuje se za područja audiovizualnih i komplementarnih djelatnosti, a u cilju razmatranja i vrednovanja programa i projekata prijavljenih na javni poziv. Mandat umjetničkog savjetnika traje do donošenja pravomoćnih odluka o raspodjeli sredstava prema javnom pozivu za koji je imenovan. Ista osoba može biti najviše dva puta uzastopno imenovana umjetničkim savjetnikom.
Umjetnički savjetnik ima sljedeće zadaće:
– čitanje scenarija i knjige snimanja, pisanje recenzija s ocjenjivanjem kvalitete,
– predlaže Vijeću listu prioriteta scenarija odnosno knjiga snimanja pristiglih na javni poziv uz izdvajanje projekata posebno preporučljivih za realizaciju,
– kolaudiranje i recenziranje audiovizualnih djela po završetku obrade audiovizualnog djela,
– praćenje realizacije prihvaćenih projekata te dostavljanje izvješća o tijeku realizacije Centru.
Članak 17.
Umjetnički savjetnici čine Umjetničko vijeće koje usuglašava prijedlog liste prioriteta i raspodjele sredstava za područja obuhvaćena javnim pozivom. Umjetničko vijeće donosi Poslovnik o svom radu.
Umjetničko vijeće saziva i njime predsjeda ravnatelj, bez prava odlučivanja.
Prijedlog liste prioriteta koji utvrdi Umjetničko vijeće podnosi se Vijeću. Prijedlog liste prioriteta Vijeću obrazlaže umjetnički savjetnik.
Provedba odluke o dodjeli sredstava
Članak 18.
Na temelju odluke o dodjeli sredstava ravnatelj Centra zaključuje ugovor s nositeljem programa u kojem se osobito uređuju uvjeti, rokovi i način korištenja sredstava, način obavljanja nadzora nad provedbom ugovora i prava na reviziju, obvezu povrata sredstava u slučaju njihovog nezakonitog i/ili nenamjenskog korištenja, obvezu poštivanja autorskih i srodnih prava te prava koja proizlaze iz kolektivnih ugovora i drugih propisa.
Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka uređuje se i pravo Centra na udio u dobiti od audiovizualnog djela razmjerno uloženim sredstvima.
Provedba nadzora
Članak 19.
Nadzor nad financijskim poslovanjem Centra obavlja nadležno tijelo državne uprave, odnosno tijelo revizije.
Nadzor zakonitog i namjenskog korištenja sredstava dodijeljenih za poticanje audiovizualnog stvaralaštva provodi ravnatelj i stručna služba Centra.
Članak 20.
Nadzor nad zakonitošću rada i općim aktima Centra obavlja Ministarstvo kulture.
Inspekcijski nadzor nad provedbom članaka 26., 28., 29., 30., 31. i 32. ovoga Zakona provode gospodarski inspektori Državnog inspektorata.
Sprječavanje sukoba interesa
Članak 21.
Članovi tijela Centra iz članka 7. ovoga Zakona za vrijeme trajanja mandata ne mogu biti nositelji programa koji se prijavljuju na javni poziv Centra, odnosno ne smiju sudjelovati u razmatranju i odlučivanju o tim programima.
Umjetnički savjetnici ne smiju za vrijeme svoga mandata ni na koji način biti povezani s programima koji su prijavljeni za raspodjelu sredstava i o kojima odlučuje Vijeće.
Član tijela Centra koji je neposredno zainteresiran za donošenje odluke o nekom pitanju može sudjelovati u raspravi o tom pitanju, ali je izuzet od odlučivanja.
Smatra se da je član tijela Centra neposredno osobno zainteresiran za donošenje odluka o nekom pitanju, ako se ono odnosi na umjetnički ili kulturni projekt u kojem osobno sudjeluje.
Članovi tijela Centra kao i osobe iz stavka 2. ovoga članka ne smiju od producenata, koproducenata, autora te ostalih zainteresiranih osoba primati darove, prihvaćati usluge, ni stupati u odnose koji ih dovode u sukob interesa u odnosu na zadaće propisane ovim Zakonom.
Član tijela kao i osoba iz stavka 2. ovoga članka bit će razriješeni prije isteka vremena na koje su imenovani ako:
– ne prisustvuju sjednicama dulje od tri mjeseca,
– se stekne jedna od okolnosti propisana stavkom 1., 2. ili 5. ovoga članka,
– podnesu zahtjev za razrješenje,
– su pravomoćno osuđeni za počinjeno kazneno djelo.
U slučaju iz prethodnog stavka ravnatelj Centra pokreće postupak pri tijelu koje je imenovalo osobu za koju se smatra da je u sukobu interesa sukladno ovom Zakonu.
III. PROMICANJE AUDIOVIZUALNIH DJELATNOSTI
Nacionalni program promicanja audiovizualne djelatnosti
Članak 22.
Nacionalnim programom utvrđuje se opseg i način poticanja audiovizualnih djelatnosti, te komplementarnih i drugih djelatnosti, poticanja audiovizualne kulture i stvaralaštva značajnih za razvoj hrvatske kulture, aktivnosti vezane uz sudjelovanje u programima Europske unije i ostalim međunarodnim ugovorima, kao i druga pitanja važna za razvoj djelatnosti.
Nacionalni program iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar kulture na prijedlog Vijeća. Nacionalni program se donosi za razdoblje od četiri godine.
Za provedbu Nacionalnog programa Vijeće donosi godišnji plan.
Ravnatelj najmanje jednom godišnje podnosi izvješće Ministarstvu kulture o provedbi Nacionalnog programa, te uvijek na zahtjev osnivača.
Članak 23.
Na temelju Nacionalnog programa, odnosno godišnjeg plana ostvarenja programa Vijeće raspisuje javni poziv za poticanje audiovizualnih djelatnosti i stvaralaštva, te komplementarnih djelatnosti.
Pravne i fizičke osobe koje se bave audiovizualnom djelatnošću i komplementarnim djelatnostima mogu se prijaviti na javni poziv iz stavka 1. ovoga članka sukladno odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.
Posebni programi u području audiovizualnih djelatnosti
Članak 24.
Posebnim programima u području audiovizualnih djelatnosti mogu se utvrđivati i uređivati mjere i zadaće iz članka 5. ovoga Zakona za razinu lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Program iz stavka 1. ovoga članka uredit će se ugovorom između jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Centra.
Članak 25.
Ravnatelj Centra dužan je tijelu nadležnom za zaštitu tržišnog natjecanja dostaviti godišnji plan provedbe Nacionalnog programa i posebnih programa iz članka 24. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na državne potpore.
IV. PROIZVODNJA, PROMET I JAVNO PRIKAZIVANJE AUDIOVIZUALNIH DJELA
Proizvodnja audiovizualnih djela
Članak 26.
Proizvodnju audiovizualnog djela može obavljati fizička ili pravna osoba registrirana za proizvodnju audiovizualnih djela.
Fizičke ili pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili oni koji obavljaju djelatnost u Republici Hrvatskoj upisuju se u očevidnik producenata koji vodi Centar.
Vođenje evidencije snimanja audiovizualnih djela na području Republike Hrvatske
Članak 27.
Centar vodi očevidnik snimanja audiovizualnih djela za područje Republike Hrvatske.
Producenti su obvezni radi statističkog praćenja djelatnosti dostavljati izvješća o tijeku proizvodnje u skladu s obrascem koji propisuje Centar.
Promet audiovizualnih djela
Članak 28.
Promet audiovizualnih djela može obavljati fizička ili pravna osoba registrirana za promet audiovizualnim djelima koja je upisana u očevidnik distributera koji vodi Centar.
Javno prikazivanje audiovizualnih djela
Članak 29.
Javno prikazivanje audiovizualnih djela može obavljati fizička ili pravna osoba registrirana za tu djelatnost ako raspolaže prostorom i opremom sukladno posebnim propisima te ako je upisana u očevidnik prikazivača koji vodi Centar.
Prije, za vrijeme i nakon javnog prikazivanja audiovizualnog djela nije dopušteno oglašavati proizvode i usluge za koje je oglašavanje zabranjeno posebnim propisima.
Članak 30.
Osobe iz članka 28. i 29. ovoga Zakona dužne su prije prvog stavljanja u promet audiovizualnog djela ili njegovog javnog prikazivanja na odgovarajući i jasno vidljiv način istaknuti kategorizaciju audiovizualnog djela, koju su dodijelile sukladno ovom Zakonu i Pravilniku o kategorizaciji audiovizualnih djela, radi zaštite djece i mladih od sadržaja audiovizualnog djela koji je neprimjeren njihovoj dobi.
Osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su pisano izvijestiti Centar o dodijeljenoj kategorizaciji pojedinom audiovizualnom djelu, sedam dana prije prvog javnog prikazivanja ili stavljanja u promet.
Centar ima pravo zatražiti promjenu dodijeljene kategorizacije ako ona nije dodijeljena sukladno ovom Zakonu i Pravilniku.
Pravilnik o kategorizaciji audiovizualnih djela donosi Vijeće na prijedlog ravnatelja Centra. Pravilnik se objavljuje u »Narodnim novinama«.
Članak 31.
Zabranjuje se distribucija, prodaja i iznajmljivanje maloljetnicima videograma čija kategorija nije primjerena dobi maloljetnika.
Zabrana iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na prodaju putem poštanske narudžbe ili na drugi sličan način.
Zabranjeno je javno izlaganje i oglašavanje djela iz stavka 1. ovoga članka. Ova zabrana ne odnosi se na kategorizacijom dopuštenu prodaju i iznajmljivanje punoljetnim osobama unutar posebnih prodavaonica ili izdvojenih prostora.
Kategorizacijom iz članka 30. ovoga Zakona pobliže se uređuje način označavanja djela iz stavka 1. ovoga članka, koja moraju imati vidno upozorenje da je njihova distribucija, prodaja i iznajmljivanje zabranjena maloljetnim osobama.
Zaštita maloljetnika od pristupa audiovizualnim sadržajima putem elektroničkih publikacija koji imaju obilježja utvrđena stavkom 1. ovoga članka ostvaruje se sukladno posebnim propisima.
Članak 32.
Strano audiovizualno djelo može se u Republici Hrvatskoj distribuirati, javno prikazivati i/ili na drugi način prezentirati javnosti za kućnu uporabu ako je obrađeno na standardnom hrvatskom jeziku ili njegovim narječjima te je na odgovarajući način označena njegova kategorizacija sukladno ovom Zakonu.
Strano audiovizualno djelo može se u Republici Hrvatskoj javno prikazivati iako nije prevedeno i obrađeno na standardnom hrvatskom jeziku, ako se prikazuje u okviru smotri, filmskih sajmova, nacionalnih revija, filmskih retrospektiva, festivala, edukativnih programa, internih zatvorenih projekcija sudionika audiovizualne industrije, realizacije projekta u skladu s bilateralnim ugovorima o kulturnoj suradnji te kada je broj projekcija ograničen. Organizator je dužan najkasnije sedam dana prije početka ovih manifestacija obavijestiti Centar o njihovom održavanju.
U originalu se mogu prikazivati djela na jezicima nacionalnih manjina.
Kinoprikazivačka mreža
Članak 33.
Kinoprikazivači u Republici Hrvatskoj mogu se povezati u kinoprikazivačku mrežu radi primjene jedinstvenog stručnog pristupa u obavljanju audiovizualne djelatnosti.
Centar svojom djelatnosti pomaže promicanju i razvoju kinoprikazivačke mreže u Republici Hrvatskoj, a osobito art-kina i kinoprograme za djecu i mladež.
Članak 34.
Distributeri iz članka 28. ovoga Zakona sklopit će Sporazum s Centrom u kojem će utvrditi Opće uvjete za distribuciju audiovizualnih djela realiziranih iz Nacionalnog programa. Nacrt Sporazuma dostavit će se prije njegova zaključivanja nadležnom tijelu za zaštitu tržišnog natjecanja na mišljenje.
Pravne osobe koje obavljaju audiovizualnu i komplementarnu djelatnost uzajamno povezane svojom upravnom i/ili vlasničkom strukturom ne smiju koristiti ovu pogodnost na način protivan općim propisima o zaštiti tržišnog natjecanja.
Za praćenje i nadzor nad primjenom stavka 1. ovoga članka Centar će osnovati Povjerenstvo.
Zaštita i očuvanje audiovizualne baštine
Članak 35.
Vlasnici i drugi imatelji audiovizualnih djela i drugog filmskog gradiva od povijesnoga, umjetničkog, kulturnog i znanstvenog značenja ili od značenja za razvoj kinematografije dužni su poduzimati trajne mjere za njihovu zaštitu i očuvanje.
Audiovizualna djela i drugo filmsko gradivo iz stavka 1. ovoga članka štite se kao kulturno dobro i na njih se primjenjuju propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i arhivskoga gradiva.
V. FINANCIRANJE AUDIOVIZUALNIH DJELATNOSTI
Izdvajanje sredstava za financiranje audiovizualnih djelatnosti
Članak 36.
Sredstva za provedbu Nacionalnog programa osiguravaju se iz državnog proračuna te iz dijela ukupnog godišnjega bruto-prihoda ostvarenog obavljanjem audiovizualnih djelatnosti:
– Hrvatske radiotelevizije 2%,
– nakladnika televizijskih programa na nacionalnoj
razini 0,8%,
– nakladnika televizijskih programa na regionalnoj
razini 0,5%,
– operatora sustava kabelske distribucije 0,5%,
– operatora u nepokretnim i pokretnim
telekomunikacijskim mrežama te davatelja
usluga pristupa internetu 1%,
– osoba koje javno prikazuju audiovizualna djela 0,1%.
Osobe koje prikazuju audiovizualna djela u obavljanju drugih gospodarskih djelatnosti, bez obzira na podrijetlo audiovizualnog djela i tehnologiju njegova prijenosa korisnicima, dužne su iz dijela ukupnoga godišnjeg bruto-prihoda ostvarenog tom djelatnošću, uplatiti 0,1% Centru za provedbu Nacionalnog programa.
Osobe koje obavljaju maloprodaju audiovizualnih djela dužne su od ukupnoga godišnjeg bruto prihoda ostvarenog tom prodajom uplatiti 0,1% Centru za provedbu Nacionalnog programa.
Sredstva za provedbu Nacionalnog programa mogu se osiguravati i iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, međunarodnih fondova, donacija, kao i iz dijela prikupljenih naknada za privatno i drugo vlastito korištenje audiovizualnih djela.
Sredstva za provedbu Nacionalnog programa uplaćuju se na poseban račun Centra. Sredstva se uplaćuju tromjesečno u korist Centra, ako ugovorom nije drukčije uređeno.
Članak 37.
Pravne osobe nad kojima se provodi stečajni postupak za trajanja toga postupka nisu dužne uplaćivati sredstva na temelju članka 36. ovoga Zakona.
Obvezno sklapanje ugovora s Centrom o uplati sredstava
Članak 38.
Osobe iz članka 36. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona obvezne su sklopiti ugovor s Centrom o izdvajanju sredstava u korist Centra iz njihova ukupnoga godišnjeg bruto-prihoda ostvarenog obavljanjem audiovizualnih djelatnosti iz prethodne godine najmanje u iznosu iz članka 36. ovoga Zakona, a radi osiguravanja sredstava za provedbu Nacionalnog programa.
Osoba koja obavlja dvije ili više djelatnosti iz članka 36. stavka 1. ovoga Zakona sklapa ugovor s Centrom o izdvajanju sredstava po onoj osnovi koja je najpovoljnija za Hrvatski audiovizualni centar.
Ugovor iz stavka 1. ovoga članka zaključuje se na zahtjev Centra najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva. Ugovor se sklapa na neodređeno vrijeme.
Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka na zahtjev Centra ne sklopi ugovor u roku iz stavka 3. ovoga članka, Centar ima pravo pokrenuti postupak i zatražiti od suda presudu koja u cijelosti zamjenjuje ugovor.
Članak 39.
Osoba iz članka 36. stavka 1. ovoga Zakona može s Centrom i nositeljem projekta sklopiti ugovor kojim se uređuju prava i obveze u realizaciji pojedinačnog projekta s liste prioriteta sukladno općim uvjetima poslovanja koje utvrđuje Centar, te uvažavajući sredstva uplaćena na temelju ugovora iz članka 38. ovoga Zakona.
VI. PREKRŠAJNE ODREDBE
Članak 40.
Novčanom kaznom od 5.000,00 kuna do 500.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba koja:
– je registrirana za proizvodnju, promet ili javno prikazivanje audiovizualnih djela i obavlja navedene djelatnosti, a nije sukladno člancima 26., 28. i 29. ovoga Zakona upisana u odgovarajući očevidnik koji vodi Centar,
– postupa suprotno odredbi članka 29. stavka 2. ovoga Zakona,
– prikazuje, distribuira, iznajmljuje, posuđuje, prodaje ili na bilo koji drugi način, prezentira audiovizualno djelo javnosti za kućnu uporabu ili putem javnog prikazivanja, suprotno članku 30. ovoga Zakona,
– postupa suprotno odredbi članka 31. ovoga Zakona,
– javno prikazuje strana audiovizualna djela koja nisu obrađena na standardnom hrvatskom jeziku ili njegovim narječjima suprotno članku 32. stavku 1. i 2. ovoga Zakona,
– postupa suprotno odredbi članka 34. ovoga Zakona.
Ako prekršaje iz stavka 1. ovoga članka počini fizička osoba odnosno odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se novčanom kaznom od 300,00 kuna do 10.000,00 kuna.
Predmeti koji su bili namijenjeni ili su korišteni za počinjenje prekršaja iz stavka 1. podstavka 3. i 4. ovoga članka, oduzet će se.
Pravnoj osobi, fizičkoj osobi uključujući obrtnika i trgovca pojedinca koji u obavljanju djelatnosti počine prekršaje iz stavka 1. podstavka 3. i 4. može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti ili dijelova djelatnosti u trajanju do jedne godine, ako je počinjeni prekršaj naročito težak zbog načina izvršenja, posljedica djela, počinjenja u povratu ili drugih okolnosti počinjenog prekršaja koji ga čine naročito teškim.
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 41.
Ministar kulture imenovat će privremenog ravnatelja Centra u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona.
Privremeni ravnatelj dužan je obaviti pripremne radnje za početak rada Centra i upisati Centar u sudski registar.
Članak 42.
Vijeće će donijeti provedbene propise utvrđene ovim Zakonom u roku od 90 dana od konstituiranja.
Članak 43.
Centar će 1. siječnja 2008. preuzeti poslove i zadatke koje u području audiovizualnih djelatnosti obavlja Ministarstvo kulture o čemu će se sklopiti ugovor.
Članak 44.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o kinematografiji (»Narodne novine«, br. 47/80., 20/90. i 53/90.).
Do donošenja provedbenih propisa, sukladno ovom Zakonu, primjenjuje se Pravilnik o kriterijima za utvrđivanje programa javnih potreba u području filma i njihovom financiranju (»Narodne novine«, br. 62/03.) u dijelu u kojem njegove odredbe nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
S danom 1. siječnja 2008. prestaje s radom Kulturno vijeće za film i kinematografiju osnovano pri Ministarstvu kulture na temelju Zakona o kulturnim vijećima (»Narodne novine«, br. 48/04.).
Stupanje na snagu Zakona
Članak 45.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 612-01/07-01/01
Zagreb, 6. srpnja 2007.
Hrvatski sabor
Predsjednik Hrvatskoga sabora
Vladimir Šeks, v. r.