„129,90 kn“ naslov je knjige, ali ujedno i njezina cijena (14,90 eura) francuskog autora Frédérica Beigbedera. Beigbeder je bio dugogodišnji zaposlenik reklamnih agencija.
Deset godina radio je kao kreativac u velikim pariškim agencijama za oglašavanje. U knjizi 129, 90 kn, koja je djelomično autobiografska, sebe opisuje ovim riječima:
„Tip zbog kojeg sanjate o stvarima koje nikada nećete imati… Kad si, zahvaljujući teško stečenoj ušteđevini, uspijete priuštiti auto iz snova, ja sam ga već izbacio iz mode. Glamur je zemlja u koju nikad ne stižemo. (…) Provodim život lažući vam i za to me masovno nagrađuju. Zarađujem 13 000 eura (ne računajući dnevnice, službeni auto, opcija za kupnju dionica i golemu otpremninu. (…) Manipuliram vama, a zauzvrat dobivam novi Mercedes SLK ili BMW Z3, Porche Boxter ili Mazdu MX5.“
U knjizi iznosi na vidjelo marketinška razmišljanja i stavove. Napisao je knjigu dok se razvodio i kada je odlučio napustiti svijet marketinga. Svjestan da je upao u začarani svijet reklama, htio je dobiti otkaz. Zato se i odlučio za pisanje ove knjige. Otkaz sam nije htio dati jer bi onda ostao bez otpremnine. Agencija je pokušala sve kako bi spriječila objavljivanje knjige, ali nije uspjela. Knjiga je izazvala niz kritika, podijelila javnost i ogorčila Frédéricove kolege. Opisali su ga riječima: „On je licemjer, elitist i pariški snob. Njegov roman je osrednji kao i njegova karijera u marketingu.“ Otkaz koji je Frédéric dobio nakon što je knjiga objavljena dokaz je da je marketinškoj industriji sve samo ne drago da se u javnosti iznesu marketinška razmišljanja i stavovi.
Beigbeder svijet marketinga opisuje kao paravan za učestalo šmrkanje kokaina, razuzdane zabave, posjete prostitutkama i prakticiranje drugih oblika hedonizma. Govori o tome kako ljudi koji imaju novac imaju i moć. Sve se vrti oko novca. U knjizi je dana kritika današnjeg društva – potrošačkog društva. Svi smo mi upali u začarani svijet reklama, a kao što kaže Frédéric, trgovina se hrani našom patnjom, a njihova meta smo mi. Kupnjom određenih proizvoda i korištenjem određenih usluga potrošači zadovoljavaju svoje fiziološke, društvene, simboličke, kognitivne, hedonističke i iskustvene potrebe. Stoga nije čudno da mnogi odnosima s javnošću, ali i marketingu daju negativan predznak nazivajući ih sinonimom za obmanu i lukavštinu. U suštini oni to i jesu. „Svi koji kritiziraju svijet zabave i spektakla imaju telku kod kuće. Svi koji preziru potrošačko društvo imaju kreditnu karticu. Stanje je nerazmrsivo.“
Potrošačka kultura uzima sve više maha, a reklame i novi potrošački stil života stvaraju nam umjetne potrebe i želje. Ono što je važno istaknuti i što je zajedničko odnosima s javnošću, marketingu i medijima jest da manipuliraju nama i našim potrebama. Uz pomoć simbola žele prikriti svoju težnju za profitom, kako bi potrošački kupovali proizvode koji su im potrebni, ali i one koji im nisu potrebni. Tvorci reklama zaslužni su i za stvaranje mnogih „novih“ blagdana.
Frédéric kaže: “Očev dan, ruska Nova godina, kineska Nova godina, Dan Sv. Patrika, Valentinovo i Halloween su novi praznici koje je izmislila reklama. Jeste li se kad zapitali tko je Djed Mraz? Djed Mraz je lik koji je izmislila i uvela Coca-Cola, a danas se smatra kulturnim nasljeđem većine zemalja na svijetu. Zato slobodno možemo govoriti o postojanju globalne potrošačke kulture, koja je poprimila globalne razmjere i koja je zajednička svim zemljama. Živimo u čarobnom svijetu konzumizma.”
Autorica:
Kristina Čirjak, 26. siječnja 2014.
Ažurirala:
Antonela Matijević, 3. travnja 2020.
Izvor:
Beigbeder, F. (2004) 129,90 kn, Naklada OceanMore: Zagreb.
Fotografija:
https://freepik.com