Na današnji se dan, u svim europskim državama, obilježava Europski dan jezika kako bi se promicale jezične raznolikosti i poticalo na učenje jezika. Tom su prigodom organizirane brojne aktivnosti diljem Europe u kojima mogu sudjelovati svi oni željni učenja stranih jezika i dobre zabave.

Nakon proslave Europske godine jezika 2001. godine, Vijeće Europe proglasilo je 26. rujna Europskim danom jezika u čijem obilježavanju sudjeluje 47 zemalja – članica Vijeća Europe. Obilježavanjem toga dana nastoji se upozoriti javnost na važnost učenja jezika, kao i na njihovu raznolikost u svrhu poticanja višejezičnosti i razumijevanja među pripadnicima različitih kultura. Također, naglasak je stavljen na njegovanje i promicanje bogate jezične i kulturne raznolikosti europskoga kontinenta, kao i na poticanje cjeloživotnog učenja jezika u okviru formalnog i/ili neformalnog obrazovanja.

Od gotovo sedam tisuća različitih svjetskih jezika, njih su 225 autohtoni europski jezici, a prema broju govornika materinskog jezika najzastupljeniji jezici u Europi su: ruski, njemački, engleski, talijanski i francuski jezik. U državama potpisnicama Europske kulturne konvencije postoji 41 službeni, tj. nacionalni jezik, a većina zemalja ima i niz manjinskih ili regionalnih jezika. Također, većina zemalja priznaje poseban status drugim jezicima.

Prema istraživanju agencije Gfk Croatia, objavljenom u studenom 2012., o tome koliko Hrvati znaju strane jezike, 79 posto ispitanika odgovorilo je da donekle znaju neki strani jezik. Od toga, najviše njih zna engleski (81%), a iza toga redom njemački (49%), talijanski (24%), španjolski (12%) i ruski (9%). Ostale jezike govori tek 4 posto ispitanika.

Njegovanje jezične raznolikosti nije važno samo zbog promicanja kulturne različitosti i tolerancije, već i zbog opasnosti od izumiranja gotovo polovice svjetskih jezika čime bi ljudska populacija izgubila neprocjenjivo bogatstvo.

Raditi na očuvanju europske jezične baštine nemoguće je bez svijesti o važnosti očuvanja vlastita jezika. Na to nas najbolje može potaknuti gorljivi zaljubljenik u hrvatski jezik, pjesnik Petar Preradović koji pjeva „Rodu o jeziku”:

Po jeziku dok te bude,
I glavom će tebe biti!

Ljub’ si, rode, jezik iznad svega,
U njem živi, umiri za njega!
Po njemu si sve što jesi:
Svoje tijelo, udo svijeta,
Bus posebnog svoga cvijeta
U naroda silnoj smjesi.
Bez njega si bez imena,
Bez djedova, bez unuka.
U prošasti sjena puka,
Ubuduće niti sjena!

 

 

Autorice:

Marinela Katona i Mateja Potroško, 26. rujna 2013.

 

Ažurirala:

Tina Hrubi, 24. rujna 2020.

 

Fotografija: 

https://www.shutterstock.com/

 

Izvori: 

Europska kulturna konvencija (NN 28/96)

http://edl.ecml.at/Home/tabid/1455/language/hr-HR/Default.aspx

http://www.volimjezike.hr/

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/1999_01_1_2.html

http://www.gfk.hr/