Akustična gitara, bendžo, harmonika te neizostavne kaubojske čizme i šešir već su gotovo sto godina dio country glazbe, najpopularnije na jugu Sjedinjenih Američkih Država. Kroz čak šest generacija ova se vrsta glazbe razvijala te polako širila izvan granica područja na kojem je nastala. Danas je country popularan širom svijeta, a njegove zvijezde poznate su svima koji su barem jednom pročitali neke glazbene vijesti.
Do platinastih naklada, kakve danas imaju albumi country pjesama, nije se došlo lagano, a sve je započelo 1920-ih u Atlanti, kamo su se za poslom doselili stanovnici s područja Apalačkog gorja sa svojom folk-glazbom, kako bi radili na poljima pamuka. Najpoznatiji glazbenik tog perioda countryja, tzv. prve generacije, jest Jimmie Rogers.
Druga generacija countryja, 1930-ih i 1940-ih, uvodi hillbilly boogie, honky tonk, ali i elemente bluegrassa, folka i gospela u svoj žanr, dok u trećoj generaciji, 1950-ih i 1960-ih, utjecaj najviše imaju rockabilly i rock, poznat postaje Nashville, ali i Elvis Presley te Johnny Cash.
U četvrtoj generaciji, 1970-ih i 1980-ih, javlja se još jedan podžanr countryja, tzv. outlaw country sa svojim glavnim predstavnikom Willijem Nelsonom, ali i najpopularnija vrsta, pop country, koji je i danas najzastupljenija vrsta countryja na svijetu. Sa svojim predstavnicama, Olivijom Newton-John, Dolly Parton, Marie Osmond, a u 90-im i Shaniom Twain, LeAnn Rimes, Rebe McEntire i Faith Hill pop country proširio se diljem svijeta, a izvođači su prvi puta počeli nastupati ispred masovnih publika i na različitim televizijskim postajama.
Šesta generacija započela je 2000. godine, a danas najpopularniji country izvođači te generacije jesu Taylor Swift, Luke Bryan, Jason Aldean te grupa Lady Antebellum.
O utjecaju country glazbe na njene slušatelje iscrpno su istraživanje 1992. godine proveli profesori Steven Stack, Jim Gundlach University of North Carolina. U 49 velikih gradova u SAD-u, Stack i Gundlach ustanovili su kako slušanje country glazbe potiče na izvršenje samoubojstva kod osoba koji već imaju takve primisli. Zašto je to tako, profesori su objasnili činjenicom da se country sastoji gotovo u sto posto slučajeva od tema iz svakodnevnog života. Neslaganje među spolovima (od 1400 pjesmi koji su se emitirale na radiopostajama, a koje su Stack i Gundlach analizirali, 1050 pjevalo je o propaloj ljubavi), alkohol, manjak financija, iskorištavanje na poslu, gorčina i beznađe najčešće su teme country pjesama.
Kako bi ustvrdili kakav utjecaj ima country glazba, povećali su njezino izvođenje na najpopularnijim radijskim postajama u 49 gradova, a vodili su se i činjenicom da je country glazba za siromašniji sloj ljudi, odnosno pretpostavili su da će utjecaj glazbe biti veći na one čiji su prihodi manji. Tu hipotezu nisu potvrdili, ali su došli do zaključka da je utjecaj countryja veći na osobe koje pripadaju country subkulturi, odnosno koje i inače vole tu vrstu glazbe, odlaze na takve koncerte te se druže također s ljudima koji vole country glazbu. Utjecaj nije utvrđen na Afroamerikancima.
Da country glazba zaista pjeva većinom o temama koje su tragične, odnosno o propaloj ljubavi, ubojstvima, samoubojstvima ili o svemu tome isprepletenom, može se lako vidjeti i iz brojnih hitova tijekom godina. „Whose Bed Have Your Boots Been Under”, “I Don’t Know Whether To Kill Myself or Go Bowling”, “If I Can’t Be Number One In Your Life, Then Number Two On You”, “I Sold A Car To A Guy Who Stole My Girl, But It Don’t Run So We’re Even”, “Mama Get A Hammer (There’s A Fly On Daddy’s Head)”, “I Wouldn’t Take Her To A Dog Fight, Cause I’m Afraid She’d Win”, “I’ve Got Tears In My Ears From Lying On My Back Cryin’ Over You”, “If I Had Shot You When I Wanted To, I’d Be Out By Now” i “Her Teeth Were Stained, But Her Heart Was Pure” samo su neki od njih, a o tim temama govore i najpoznatiji country hitovi današnjice.
Autorica:
Mateja Šobak, 24. svibnja 2013.
Ažurirala:
Ivana Folo, 25. veljače 2021.
Fotografija:
traveldailymedia.com
Izvori:
YouTube
Stack, S., Gundlach, J. (1992) The effect of Country Music on Suicide, University of North Carolina: SAD