I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Hrvatska radiotelevizija je pravna osoba koja ima status javne ustanove čija se djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada uređuju ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega.
(2) Osnivač javne ustanove iz stavka 1. ovoga članka je Republika Hrvatska, a osnivačka prava ostvaruje Vlada Republike Hrvatske.
(3) Hrvatska radiotelevizija obavlja djelatnost pružanja javnih radiodifuzijskih usluga te joj Republika Hrvatska za to osigurava samostalno i neovisno financiranje sukladno ovom Zakonu i pravilima o državnim potporama za javne radiodifuzijske usluge.
(4) U obavljanju svoje djelatnosti, Hrvatska radiotelevizija je neovisna o bilo kakvom političkom utjecaju i pritiscima promicatelja komercijalnih interesa.
(5) Na Hrvatsku radioteleviziju primjenjuju se odredbe Zakona o elektroničkim medijima, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.
Članak 2.
(1) Naziv javne ustanove je Hrvatska radiotelevizija.
(2) Skraćeni naziv Hrvatske radiotelevizije je HRT.
(3) Hrvatska radiotelevizija za radijske i televizijske programske kanale iz članka 3. ovoga Zakona koristi nazive: Hrvatski radio i Hrvatska televizija, te skraćene nazive HRA i HTV.
(4) Hrvatska radiotelevizija za obavljanje djelatnosti javnog izvođenja i snimanja glazbe iz članka 3. ovoga Zakona koristi nazive: Simfonijski orkestar HRT-a, Jazz orkestar HRT-a (Veliki orkestar HRT-a), Tamburaški orkestar HRT-a i Zbor HRT-a.
(5) Sjedište Hrvatske radiotelevizije (u daljnjem tekstu: HRT) je u Zagrebu.
Članak 3.
(1) Djelatnost HRT-a je proizvodnja radijskog, audiovizualnog i multimedijskog programa, glazbena proizvodnja, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga, multimedijskih usluga i usluga elektroničkih publikacija kao javnih usluga.
(2) Djelatnost iz stavka 1. ovoga članka HRT ostvaruje:
– emitiranjem triju radijskih programskih kanala na državnoj razini u zemaljskoj radiodifuziji,
– emitiranjem osam radijskih programskih kanala na županijskoj ili regionalnoj razini u zemaljskoj radiodifuziji,
– emitiranjem dvaju općih televizijskih programskih kanala na državnoj razini u zemaljskoj radiodifuziji,
– emitiranjem dvaju specijaliziranih televizijskih programskih kanala na državnoj razini u digitalnoj radiodifuziji vrsta kojih se utvrđuje Ugovorom,
– proizvodnjom i objavljivanjem pisanih, audio i audiovizualnih sadržaja na internetskim portalima općeg ili specijaliziranog karaktera,
– javnim izvođenjem i snimanjem glazbenih sadržaja osobito s područja simfonijske, zborske, narodne, jazz i zabavne glazbe, te organiziranjem priredbi i koncerata, posebice nacionalne glazbene baštine i suvremenih djela hrvatskih skladatelja i umjetnika izvođača,
– proizvodnjom drugih programskih servisa (proizvodnja internetskih stranica, teleteksta i slično) u skladu s ovim Zakonom i Ugovorom iz članka 13. ovoga Zakona.
(3) HRT može proizvoditi i druge radijske, audiovizualne i multimedijske programe te ih objavljivati u zemaljskim i satelitskim mrežama, putem interneta, kabela ili drugog dopuštenog oblika prijenosa, te pružati kao audio i audiovizualne medijske usluge na zahtjev, u skladu s ovim Zakonom i Ugovorom iz članka 13. ovoga Zakona.
(4) Za svaki programski kanal iz stavka 2. i 3. ovoga članka i prijenos programa putem satelita, interneta, kabela ili drugog dopuštenog oblika prijenosa utvrđuje se programska osnova koja je sastavni dio Ugovora iz članka 13. ovoga Zakona.
(5) HRT je dužan u ostvarivanju radijskog i audiovizualnog programa osiguravati programe o regionalnim posebnostima. Programi od regionalnog interesa mogu se usporedno objavljivati unutar jedne elektroničke komunikacijske mreže na državnoj razini.
Članak 4.
(1) Osim javnih usluga iz članka 3. ovoga Zakona, HRT obavlja i komercijalne djelatnosti:
– prodaju prostora za objavljivanje namijenjenog za promidžbene poruke i druge audiovizualne komercijalne komunikacije,
– prodaju radijskog, audiovizualnog i multimedijskog programa,
– naplatu ulaznica za javno izvođenje i snimanje glazbenih sadržaja i druge javne priredbe koje nisu sastavni dio javnih usluga, te prodaju glazbenih usluga,
– tržišne programske usluge, uključujući interaktivne programske usluge,
– pružanje tehničkih usluga i elektroničkih komunikacijskih usluga koje nisu sastavni dio javnih usluga,
– proizvodnju i prodaju nosača zvuka i slike,
– upotrebu arhivske građe, koja nije sastavni dio javnih usluga,
– iznajmljivanje proizvodnih i drugih kapaciteta.
(2) Pored djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka HRT može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju djelatnosti upisane u sudski registar, ako se one u manjem opsegu ili uobičajeno obavljaju uz upisanu djelatnost (pružanje intelektualnih usluga, izdavačka djelatnost i sl.).
(3) Obavljanje djelatnosti iz stavka 1. i 2. ovoga članka HRT mora na odgovarajući način razdvojiti od djelatnosti pružanja usluga koje su kao javne usluge HRT-u povjerene u skladu s ovim Zakonom. U tu svrhu HRT može uz prethodnu suglasnost osnivača, osnivati pravne osobe za obavljanje dijela ili svih djelatnosti iz stavka 1. i 2. ovoga članka.
(4) HRT će utvrditi i objaviti način utvrđivanja cijene i druge uvjete uporabe arhivske građe.
II. PROGRAMSKA NAČELA
Članak 5.
HRT u svojim programima mora zadovoljiti interese javnosti na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te osigurati odgovarajuću zastupljenost informativnoga, umjetničkog, kulturnog, obrazovnog, dječjeg, zabavnog, športskog i drugog sadržaja sukladno ovom Zakonu.
Članak 6.
(1) U ostvarivanju programa, HRT je dužan:
– promicati nacionalne interese, pridonositi poštivanju i promicanju temeljnih ljudskih prava i sloboda, domoljublju, toleranciji, razumijevanju i poštivanju različitosti, demokratskih vrednota i institucija, civilnog društva, te unapređenju kulture javnoga dijaloga,
– poštivati privatnost, dostojanstvo, ugled i čast čovjeka i temeljna prava i slobode drugih, a osobito djece i mladih, kao i starijih i nemoćnih osoba.
(2) HRT je dužan postupno učiniti dostupnim svoje audiovizualne medijske usluge osobama s oštećenjem sluha i vida.
Članak 7.
(1) HRT je dužan:
– trajno, istinito, cjelovito, nepristrano i pravodobno informirati javnost o činjenicama, događajima i pojavama u zemlji i inozemstvu od javnog interesa,
– poštivati i poticati pluralizam političkih, religijskih, svjetonazorskih i drugih ideja te omogućiti javnosti da bude upoznata s tim idejama; HRT ne smije u svojim programima zastupati stajališta ili interese pojedine političke stranke, kao ni bilo koja druga pojedinačna politička, religijska, svjetonazorska i druga stajališta ili interese,
– nepristrano obrađivati politička, gospodarska, socijalna, religijska, zdravstvena, kulturna, obrazovna, znanstvena, ekološka i druga pitanja, omogućujući ravnopravno sučeljavanje stajališta različitih izvora,
– u stvaralačkim procesima uvažavati kriterije izvrsnosti, stručnosti, kulturne vrijednosti i profesionalne kompetentnosti u smislu dosegnutih nacionalnih i europskih standarda, poticati medijsko-stvaralačku inovativnost i inventivnost te jamčiti angažman najboljih kreativnih stvaratelja, stručnjaka i autora,
– prije objavljivanja provjeriti izvor i sadržaj informacija, u skladu s priznatim profesionalnim standardima neovisnog novinarstva,
– odjeljivati informacije i komentare te jasno označavati komentare kao osobno mišljenje autora.
(2) U programima HRT-a moraju se poštivati najviša stručna mjerila i etička načela te profesionalno priznati standardi neovisnog novinarstva.
Članak 8.
(1) HRT je dužan u programima služiti se hrvatskim jezikom i latiničnim pismom ako ovim ili drugim zakonom nije određeno drugačije.
(2) HRT je dužan promicati i stvaralaštvo na narječjima hrvatskoga jezika.
(3) Uporaba hrvatskoga jezika nije obvezna:
– ako se objavljuju filmovi i druga audio i audiovizualna djela u izvornom obliku,
– ako se objavljuju glazbena djela s tekstom koji je djelomice ili u cijelosti pisan na stranome jeziku ili pismu,
– ako su programi djelomice ili u cijelosti namijenjeni učenju stranih jezika i pisama,
– ako su programi djelomice ili u cijelosti namijenjeni stranim državljanima ili iseljeništvu koje te programe ne može pratiti na hrvatskom jeziku,
– ako se u programima, radi vjerodostojnosti informacije, objavljuju dijelovi ili cijeli dokumenti ili izjave u izvornom obliku.
(4) Uporaba hrvatskoga jezika nije obvezna u programima namijenjenima informiranju pripadnika nacionalnih manjina sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina.
III. DEFINICIJA SADRŽAJA I FUNKCIJE JAVNIH USLUGA
Članak 9.
(1) Javne usluge HRT-a u smislu ovoga Zakona sadrže programske obveze HRT-a koje ispunjavaju demokratske, socijalne i kulturne potrebe hrvatskog društva, jamče pluralizam, uključujući kulturnu i jezičnu raznolikost.
(2) U provedbi stavka 1. ovoga članka HRT će osobito:
– informirati javnost o političkim, gospodarskim, socijalnim, zdravstvenim, kulturnim, obrazovnim, znanstvenim, religijskim, ekološkim, športskim i drugim događajima i pojavama u zemlji i inozemstvu te osigurati otvorenu i slobodnu raspravu o svim pitanjima od javnog interesa,
– proizvoditi, suproizvoditi i objavljivati igrana, dokumentarna i druga audiovizualna djela, kao i raznovrsna glazbena te radijska djela, pridonositi razvoju hrvatske kulture, umjetnosti i zabave, osobito s namjerom očuvanja hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta,
– razvijati raznovrsnu proizvodnju audiovizualnih, glazbenih i radijskih djela HRT-a angažirajući najbolje kreativne potencijale sredine, prateći razvoj medija i potrebe javnosti, s osobitom važnošću međunarodne afirmacije ove proizvodnje pomoću međunarodnih koprodukcija, razmjene, prodaje i festivalske promocije,
– proizvoditi i objavljivati programe namijenjene odgoju i obrazovanju djece, mladih i odraslih te znanstvene programe,
– proizvoditi i objavljivati programe namijenjene informiranju pripadnika hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske, kao i programe namijenjene javnosti u Republici Hrvatskoj koji se odnose na život, događaje i probleme Hrvata koji žive izvan Republike Hrvatske,
– proizvoditi, suproizvoditi i objavljivati programe namijenjene informiranju pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj na jezicima nacionalnih manjina,
– prilagođavati, proizvoditi, suproizvoditi i objavljivati programe o osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju te poticati prevođenje programa na hrvatski znakovni jezik,
– proizvoditi, suproizvoditi i objavljivati programe namijenjene ostvarivanju ravnopravnosti muškaraca i žena,
– informirati i obrazovati o očuvanju kulturne i prirodne baštine, o zaštiti prirode, okoliša i ljudskog zdravlja te promicati pravo građana na zdrav okoliš,
– informirati i obrazovati o demokraciji, civilnom društvu i kulturi javnog dijaloga i pridonositi suzbijanju diskriminacije na svakoj osnovi u skladu s Ustavom i propisima,
– proizvoditi, suproizvoditi i objavljivati programe iz područja religijske kulture te unapređivati razumijevanje između religija i vjerskih zajednica,
– proizvoditi, suproizvoditi i objavljivati programe namijenjene ostvarivanju ljudskih prava, ravnopravnosti i političkih prava građana te unapređivanju pravne i socijalne države te civilnog društva, kao i objektivnom izvješćivanju i ukazivanju na kršenje ljudskih prava ranjivih skupina,
– prilagođavati, proizvoditi, suproizvoditi i objavljivati programe namijenjene osobama treće životne dobi,
– prenositi športske događaje u zemlji i inozemstvu kada sudjeluju hrvatski nacionalni timovi ili športaši, te manje zastupljene športove odnosno športske događaje koji su od interesa za javnost,
– proizvoditi, suproizvoditi i objavljivati programe zabavnoga sadržaja,
– proizvoditi i/ili objavljivati programe koji se odnose na poticanje poduzetništva i gospodarstva,
– proizvoditi, suproizvoditi i objavljivati programe od nacionalnog interesa namijenjene prevenciji kriminaliteta, društveno neprihvatljivih i rizičnih ponašanja te promicanju sigurnosti u zajednici,
– proizvoditi i objavljivati programe županijskoga, regionalnog i lokalnog značaja,
– kroz programe poticati umjetničku, tehničku i svaku drugu kreativnost,
– kroz programe poticati športske i rekreativne aktivnosti.
(3) HRT može u skladu s ovim Zakonom i Ugovorom iz članka 13. ovoga Zakona obavljati prijenos športskih događaja premijskog sadržaja koji su od interesa za javnost, pri čemu prijenos ovih događaja ne smije prelaziti 10% ukupnog godišnjeg vremena objavljivanja u kojem se šport smatra dijelom raznolikog i uravnoteženog programskog sadržaja, a u slučaju kada nije pokrenut specijalizirani televizijski programski kanal iz stavka 4. ovoga članka.
(4) Ako HRT pokrene specijalizirani športski televizijski programski kanal u skladu s ovim Zakonom i Ugovorom iz članka 13. ovoga Zakona, on ne smije obuhvaćati prijenos športskih događaja premijskog sadržaja, već isključivo prijenos manje zastupljenih športova koji su od interesa za javnost, kao i informiranje o športu i športskim događajima te promociju športa i promociju športa osoba s invaliditetom.
(5) HRT je dužan:
– njegovati, poticati, proizvoditi, razvijati i/ili suproizvoditi različite oblike domaćeg audio i audiovizualnog te multimedijalnog stvaralaštva koji pridonose razvoju hrvatske kulture, umjetnosti i zabave; širiti znanja o audiovizualnoj kulturi i baštini i pridonositi međunarodnom predstavljanju hrvatskoga kulturnog identiteta,
– proizvoditi i objavljivati programe igranih, dokumentarnih, animiranih i srodnih audiovizualnih djela, te poticati razvoj sektora nezavisne produkcije audio i video sadržaja,
– osiguravati visoke standarde u području audio i audiovizualnog stvaralaštva,
– poticati medijsku pismenost.
Članak 10.
(1) HRT je dužan osigurati da europska djela čine većinski udio njegovoga godišnjeg vremena objavljivanja.
(2) HRT je dužan najmanje 40% djela iz stavka 1. ovoga članka emitirati izvorno na hrvatskom jeziku na svakom općem televizijskom programskom kanalu HRT-a.
Članak 11.
(1) Najmanje 15% svojeg godišnjeg programskog proračuna, HRT je dužan osigurati za nabavu europskih djela neovisnih proizvođača, od čega polovina tih sredstava mora biti namijenjena za djela proizvedena izvorno na hrvatskom jeziku.
(2) Mjerila i postupak za odabir programa iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se općim uvjetima poslovanja HRT-a koji se objavljuju na internetskoj stranici HRT-a.
(3) Izvješće o provedbi odredbe stavka 1. ovoga članka predsjednik Uprave HRT-a dostavlja Programskom vijeću HRT-a i Vijeću za elektroničke medije najkasnije do 31. ožujka za prethodnu godinu.
Članak 12.
Hrvatska glazba mora činiti najmanje 40% korištenoga cjelokupnog glazbenog sadržaja. Hrvatsku glazbu predstavlja glazba hrvatskih glazbenih autora i/ili glazbenih izvođača.
Članak 13.
(1) Programske obveze HRT-a iz članka 9., 10., 11. i 12. ovoga Zakona te iznos i izvor sredstava za njihovo financiranje utvrđuju se Ugovorom između HRT-a i Vlade Republike Hrvatske, koji sadrži vrstu, opseg i sadržaj svih javnih usluga koje HRT pruža prema ovom Zakonu. Ugovor se sklapa na razdoblje od pet godina s početkom važenja od 1. siječnja.
(2) Iznos javne naknade za obavljanje djelatnosti pružanja javnih usluga iz stavka 1. ovoga članka utvrđen Ugovorom ne smije prelaziti netotroškove obavljanja te djelatnosti, uzimajući u obzir druge izravne ili neizravne prihode proizašle iz obavljanja te djelatnosti. Pri utvrđivanju neto troškova obavljanja djelatnosti pružanja javnih usluga uzima se u obzir netokorist svih komercijalnih djelatnosti vezanih uz tu djelatnost.
(3) HRT mora izraditi prijedlog programskih obveza HRT-a iz članka 9., 10., 11. i 12. ovoga Zakona te o njemu provesti javnu raspravu u trajanju od 45 dana kako bi se javnost očitovala o tome ispunjavaju li predložene programske obveze ovim Zakonom propisane kriterije. Javna rasprava održava se interaktivnim komuniciranjem putem internetske stranice HRT-a, programa HRT-a, okruglih stolova i dr. Način utvrđivanja sadržaja i teksta programskih obveza HRT-a i održavanja javne rasprave HRT-a pobliže uređuje općim aktom Programsko vijeće HRT-a na prijedlog Uprave HRT-a, uz odobrenje Vijeća za elektroničke medije. Provedbu javne rasprave prati Povjerenstvo u koje dva člana imenuje Uprava HRT-a, a dva člana Vlada Republike Hrvatske. Administrativne i tehničke poslove za Povjerenstvo obavljaju stručne službe HRT-a.
(4) Prijedlog Ugovora iz stavka 1. ovoga članka HRT je dužan dostaviti Vladi Republike Hrvatske najkasnije 6 mjeseci prije isteka važenja Ugovora kojim se utvrđuju programske obveze HRT-a i iznos sredstava za njihovo financiranje. Na pregovore o sadržaju i sklapanju Ugovora primjenjuju se propisi kojima se uređuju obvezni odnosi. Ugovor mora biti potpisan do 1. listopada za sljedeće razdoblje.
(5) Ako jedna ili obje ugovorne strane ne potpišu Ugovor iz stavka 1. ovoga članka do roka propisanog stavkom 4. ovoga članka, odredbe prijedloga Ugovora koji je dostavljen Vladi Republike Hrvatske primjenjivat će se do njegova potpisivanja kao samoregulativni akt HRT-a, ali isključivo u dijelu koji nije suprotan pravilima o državnim potporama za javne radiodifuzijske usluge.
(6) HRT je obvezan na temelju Ugovora iz stavka 1. ovoga članka izraditi i donijeti svake godine za sljedeću godinu program rada i financijski plan u kojem će se utvrditi aktivnosti i programske obveze te potrebna financijska sredstva, i to najkasnije do kraja prosinca tekuće godine za sljedeću godinu.
(7) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka može se izmijeniti na temelju prijedloga HRT-a ili Vlade Republike Hrvatske. Ako se Ugovor mijenja u pogledu programskih obveza HRT-a potrebno je provesti postupak u skladu sa stavkom 3. ovoga članka.
(8) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka uređuje se postupak utvrđivanja izmjena i dopuna Ugovora koje predlaže HRT zbog nepredviđenih programskih i financijskih događaja, a zbog kojih nije potrebno provoditi postupak iz stavka 3. ovoga članka.
(9) HRT će objaviti na svojoj internetskoj stranici Ugovor iz stavka 1. ovoga članka, kao i godišnji program rada i financijski plan.
(10) Vijeće za elektroničke medije daje odobrenje na samoregulativni akt iz stavka 5. ovoga članka u dijelu koji nije suprotan pravilima o državnim potporama za javne radiodifuzijske usluge.
(11) Vijeće za elektroničke medije na temelju Ugovora iz stavka 1. ovoga članka ili samoregulativnog akta iz stavka 5. ovoga članka daje dopuštenje HRT-u za pokretanje novog radijskog ili televizijskog programskog kanala, odnosno za obavljanje djelatnosti pružanja audio i audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev te dopuštenje za satelitski, internetski, kabelski i drugi oblik prijenosa audiovizualnog i/ili radijskog programa.
Članak 14.
(1) Ugovor iz članka 13. stavka 1. ovoga Zakona sadrži kvalitativno izražene zahtjeve za javne usluge koje je HRT obvezan pružati u ugovornom razdoblju, a uređuje osobito radijske i televizijske programske kanale koje HRT emitira, njihovu vrstu, svrhu i programsku osnovu, broj, vrstu i sadržaj internetskih stranica i portala HRT-a, te uvjete za pružanje drugih javnih usluga uzimajući u obzir potrebe javnosti i tehnološki razvoj elektroničkih medija.
(2) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se osobito programske obveze navedene u članku 8., 9., 10., 11. i 12. ovoga Zakona te dodatne obveze u odnosu na međunarodne sadržaje; sadržaje namijenjene nacionalnim manjinama i manjinskim skupinama; zaštitu i očuvanje audio i audiovizualne građe; dijalog s javnošću i jačanje svijesti o javnim vrijednostima; obveze informiranja u hitnim situacijama.
(3) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka uređuje se glazbena proizvodnja HRT-a, pitanja tehnološkog razvoja javne radiotelevizije, financiranja strateških projekata i drugih ulaganja, kao i mjerila i postupak za provedbu testa javne vrijednosti javnih usluga te uvrštavanje športskih događaja u programe HRT-a.
(4) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka uređuju se on-line usluge koje ispunjavaju kriterije iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona, a smatra se da te kriterije ne zadovoljavaju komercijalne on-line usluge kao što su glazbeni tonovi za zvonjenje mobitela, e-čestitke, dogovaranje sastanaka i pronalaženje partnera, oglašavanje za prodaju nekretnina i zapošljavanje, razvrstana kazala, imenici i izrada pretraživača (osim za vlastitu ponudu), SMS usluge (osim onih koje se odnose na vlastitu ponudu i usluge informiranja), kockanje i klađenje, e-bankarstvo, ponude erotskih sadržaja, osiguranje pristupa, on-line aukcije (osim nekomercijalnih aukcija koje imaju neprofitnu svrhu), distribucija IT programa (osim onih potrebnih za vlastitu ponudu), elektronička izmjena platformi za fotografije, glazbu, video, kompjutorske programe i sl., oglašavanje za treće osobe (osim za pravne osobe kojim je HRT osnivač).
(5) Ako se u skladu sa stavkom 4. ovoga članka na internetskom portalu HRT-a daje pregled dnevnih vijesti drugih nakladnika medija on ne smije prelaziti opseg skraćenog pregleda objavljenog u dnevnim novinama i ostalim časopisima.
(6) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka uređuje se financiranje javnih usluga HRT-a po godinama i izvorima, s prikazom troškova po godinama i vrstama, te ovlasti i obveze tijela HRT-a u odnosu na upravljanje cjelokupnim sredstvima predviđenim za provedbu Ugovora, kao i izvješćivanje o provedbi Ugovora.
(7) Odredbe Ugovora iz stavka 1. ovoga članka moraju biti sastavljene u skladu sa pravilima o državnim potporama za javne radiodifuzijske usluge. Odredbe Ugovora koje su suprotne navedenim pravilima ništetne su i ne utječu na valjanost drugih njegovih odredbi.
(8) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka mogu se urediti programske obveze i dugoročni projekti koji će trajati dulje od razdoblja na koji se sklapa Ugovor, ako je to prema prirodi posla nužno.
Članak 15.
(1) HRT može na temelju Ugovora iz članka 13. stavka 1. ovoga Zakona uvoditi značajno nove audiovizualne usluge samo ako je njihov sveukupni utjecaj na tržište opravdan dodanom vrijednošću u smislu ispunjavanja demokratskih, socijalnih i kulturnih potreba društva. Značajno novom audiovizualnom uslugom u smislu ovoga Zakona smatra se usluga koja će se pružati prvi put, a bitno se razlikuje od usluga koje HRT pruža u vrijeme provođenja postupka iz stavka 2. ovoga članka u pogledu njezina sadržaja, oblika tehničke upotrebljivosti, pristupa i značajno drugačije skupine korisnika kojima je namijenjena, a trošak njezina pružanja (proizvodnja ili nabava programa) veći je od 2% godišnjeg proračuna HRT-a namijenjenog pružanju javnih usluga prema ovom Zakonu. Postojeća audiovizualna usluga HRT-a smatrat će se značajno novom audiovizualnom uslugom ako je značajno izmijenjena i tako izmijenjena predstavlja bitno drugačiju uslugu u pogledu njezina sadržaja, oblika tehničke upotrebljivosti, pristupa i značajno drugačije skupine korisnika kojima je namijenjena, a trošak njezina pružanja (proizvodnja ili nabava programa) veći je od 2% godišnjeg proračuna HRT-a namijenjenog pružanju javnih usluga prema ovom Zakonu.
(2) Ako se Ugovorom iz članka 13. stavka 1. ovoga Zakona uvodi značajno nova audiovizualna usluga ili više takvih usluga potrebno je, osim kriterija iz članka 9. ovoga Zakona, uzeti u obzir mogući utjecaj tih usluga na tržišne uvjete i tržišno natjecanje. Prijedlog za uvođenje značajno nove audiovizualne usluge ili više takvih usluga mora sadržavati točan opis usluga i opravdanost njihova uvođenja, naznaku skupine korisnika na koje se pojedina usluga odnosi, opis načina financiranja i ocjenu mogućeg utjecaja na konkurentnost na mjerodavnom tržištu te mogućnost pružanja raznolikosti ponude za korisnike. O uvođenju značajno nove audiovizualne usluge ili značajne izmjene postojećih usluga sve zainteresirane strane trebaju imati priliku izložiti svoje stavove tijekom javne rasprave koja se provodi u skladu sa člankom 13. stavkom 3. ovoga Zakona.
(3) Nakon provedene javne rasprave iz stavka 2. ovoga članka, prijedlog za uvođenje značajno nove audiovizualne usluge ili više takvih usluga, sve prijedloge i primjedbe koje HRT zaprimi tijekom javne rasprave zajedno s mišljenjem Programskog vijeća HRT-a, Uprava HRT-a dužna je dostaviti državnom tijelu nadležnom za zaštitu tržišnog natjecanja radi ocjene utjecaja značajno nove audiovizualne usluge ili više takvih usluga na tržišne uvjete i tržišno natjecanje.
(4) Sve prijedloge i primjedbe koje HRT zaprimi tijekom javne rasprave, mišljenje Programskog vijeća HRT-a i državnog tijela nadležnog za zaštitu tržišnog natjecanja iz stavka 3. ovoga članka, Uprava HRT-a dužna je dostaviti Vijeću za elektroničke medije koje javno objavljuje rezultat javne rasprave, njegovu ocjenu, kao i osnove za donošenje određenih odluka, te utvrđuje jesu li se ispunili svi uvjeti propisani ovim Zakonom za uvođenje značajno nove audiovizualne usluge ili više takvih usluga.
IV. JAVNOST I SAMOSTALNOST RADA
Članak 16.
(1) U svom djelovanju HRT promiče javne vrijednosti i interese, uvažava interese javnosti te za svoje djelovanje odgovara javnosti.
(2) Odgovornost HRT-a javnosti, kao i utjecaj javnosti na njegovo djelovanje ostvaruje se osobito:
– postupkom izbora i imenovanja članova Programskog vijeća HRT-a, javnim radom i zadaćom Programskog vijeća HRT-a da zastupa i štiti interese slušatelja, gledatelja i korisnika drugih javnih usluga,
– obvezom HRT-a da pravodobno i istinito obavještava javnost o obavljanju svoje djelatnosti kao i dužnosti da korisnike svojih usluga na pogodan način obavještava o uvjetima i načinu pružanja svojih usluga te o drugim pitanjima od važnosti za obavljanje poslova za koje je osnovan,
– radom Nadzornog odbora HRT-a koji nadzorom osigurava upravljanje sredstvima za rad HRT-a s pažnjom dobrog gospodarstvenika,
– kvalitetnim pružanjem javnih usluga HRT-a koje su utvrđene na temelju javne rasprave i provedenog testa javne vrijednosti,
– sklapanjem Ugovora iz članka 13. ovoga Zakona i njegovim javnim objavljivanjem.
Članak 17.
(1) U svom djelovanju HRT je samostalan.
(2) Samostalnost HRT-a ostvaruje se samostalnim obavljanjem djelatnosti te kroz programsku i uredničku samostalnost HRT-a, a naročito u planiranju i proizvodnji programa te utvrđivanju programske sheme.
(3) Samostalnost HRT-a ostvaruje se neovisnim i stabilnim financiranjem djelatnosti pružanja javnih usluga.
(4) Samostalnost HRT-a ogleda se i u pravu da:
– prema nadležnosti svojih tijela uređuje, sukladno odredbama ovoga Zakona, svoje unutarnje ustrojstvo i način rada,
– općim aktima uređuje pitanja zapošljavanja radnika te njihova prava i dužnosti u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.
V. TIJELA HRT-a
Članak 18.
(1) Tijela HRT-a su Uprava HRT-a, Nadzorni odbor HRT-a i Programsko vijeće HRT-a.
(2) Tijela HRT-a odgovorna su za uspješan rad HRT-a i provedbu odredbi ovoga Zakona, te su u tu svrhu dužna međusobno surađivati i donositi odluke koje su u najboljem interesu HRT-a.
(3) U okviru zajedničkog djelokruga utvrđenog ovim Zakonom Programsko vijeće HRT-a i Nadzorni odbor HRT-a na zajedničkoj sjednici kao jedno tijelo dvotrećinskom većinom svih članova:
– po prethodno provedenom natječajnom postupku imenuju predsjednika Uprave HRT-a, te ga razrješuju u skladu s ovim Zakonom,
– po prethodno provedenom natječajnom postupku imenuju članove Uprave HRT-a na prijedlog predsjednika Uprave HRT-a, te ih razrješuju u skladu s ovim Zakonom,
– donose Statut HRT-a na prijedlog Uprave HRT-a, koji potvrđuje Hrvatski sabor,
– donose program rada HRT-a na prijedlog Uprave HRT-a, koji je usklađen s financijskim planom HRT-a,
– donose financijski plan HRT-a na prijedlog Uprave HRT-a,
– daju mišljenje na prijedlog Ugovora iz članka 13. ovoga Zakona koji nakon završetka javne rasprave utvrdi Uprava HRT-a.
(4) Zajedničku sjednicu tijela iz stavka 1. ovoga članka saziva i predsjeda joj predsjednik Programskog vijeća HRT-a. Sazivanje i održavanje zajedničkih sjednica može se pobliže urediti poslovnikom.
(5) Ako Programsko vijeće HRT-a i Nadzorni odbor HRT-a u skladu sa stavkom 3. ovoga članka ne imenuju Upravu HRT-a u roku od 6 mjeseci od isteka mandata prethodne Uprave HRT-a, pokrenut će se postupak imenovanja novih članova Programskog vijeća HRT-a i Nadzornog odbora HRT-a, sukladno ovom Zakonu. Imenovanjem novih članova ovih tijela, prestaje mandat članovima Programskog vijeća HRT-a i Nadzornog odbora HRT-a.
Uprava HRT-a
Članak 19.
(1) Uprava HRT-a sastoji se od predsjednika i dva člana koje imenuje Programsko vijeće HRT-a i Nadzorni odbor HRT-a na zajedničkoj sjednici u skladu sa člankom 18. stavkom 3. ovoga Zakona.
(2) Na temelju javnog natječaja za imenovanje predsjednika Uprave HRT-a, tijela iz stavka 1. ovoga članka imenuju predsjednika Uprave HRT-a, te potom nakon provedenog javnog natječaja za imenovanje članova Uprave HRT-a, na prijedlog predsjednika Uprave HRT-a, imenuju članove Uprave HRT-a.
(3) Uprava se imenuje na vrijeme od četiri godine. Predsjednik i članovi Uprave HRT-a nastavljaju obnašati dužnost i po isteku mandata, sve do stupanja na dužnost novoizabranog predsjednika i novoizabranih članova Uprave HRT-a. Ako nakon isteka mandata, u roku od 30 dana nije imenovan novi predsjednik i članovi Uprave HRT-a, tijela iz stavka 1. ovoga članka na zajedničkoj sjednici dvotrećinskom većinom svih članova imenovat će vršitelja dužnosti predsjednika Uprave HRT-a, a na njegov prijedlog vršitelje dužnosti članova Uprave HRT-a najdulje na rok od 12 mjeseci, iz redova radnika HRT-a.
(4) Predsjednik ili član Uprave HRT-a bit će razriješen prije isteka vremena na koje je imenovan:
– ako to sam zatraži,
– ako ne postupa sukladno zakonu i općim aktima HRT-a,
– ako ne izvršava obveze utvrđene Ugovorom iz članka 13. ovoga Zakona,
– ako ne postupi u skladu s nalogom Nadzornog odbora HRT-a iz članka 23. stavka 4. ovoga Zakona,
– ako pravodobno ne izvijesti o postojanju gubitka u HRT-u sukladno članku 21. stavku 5. ovoga Zakona,
– ako ne izvršava godišnji program rada HRT-a ili ne postupa prema financijskom planu HRT-a,
– ako svojim nesavjesnim i nepravilnim radom prouzroči HRT-u veću štetu.
(5) Postupak razrješenja Uprave HRT-a, odnosno predsjednika ili člana Uprave HRT-a pokreće se u slučajevima iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog većine ukupnog broja članova Nadzornog odbora HRT-a ili Programskog vijeća HRT-a. Postupak za razrješenje člana Uprave HRT-a može pokrenuti i predsjednik Uprave HRT-a.
(6) Odluka o razrješenju predsjednika ili člana Uprave HRT-a donosi se na zajedničkoj sjednici Programskog vijeća HRT-a i Nadzornog odbora HRT-a u skladu sa člankom 18. stavkom 3. ovoga Zakona. Prije donošenja odluke o razrješenju, predsjedniku i članu Uprave HRT-a mora se dati mogućnost da se izjasni o razlozima za razrješenje.
(7) Uprava HRT-a može biti razriješena ako su uz odluku o razrješenju tijela iz stavka 1. ovoga članka na istoj sjednici donijela i odluku o imenovanju vršitelja dužnosti predsjednika i članova Uprave HRT-a, te pokrenula postupak za izbor nove Uprave HRT-a. Odluka o imenovanju vršitelja dužnosti predsjednika i članova Uprave HRT-a donosi se dvotrećinskom većinom svih članova.
(8) Odredba stavka 7. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje i u slučaju razrješenja predsjednika ili člana Uprave HRT-a.
(9) Ako tijela iz stavka 1. ovoga članka ne imenuju vršitelje dužnosti predsjednika i članova Uprave HRT-a u ovim Zakonom propisanom postupku, Programsko vijeće HRT-a imenovat će vršitelje dužnosti predsjednika i članova Uprave HRT-a koji će obavljati dužnost do imenovanja Uprave HRT-a sukladno ovom Zakonu.
Članak 20.
(1) Za predsjednika i člana Uprave HRT-a može biti imenovana osoba koja je hrvatski državljanin, ima završen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, aktivno znanje najmanje jednoga svjetskog jezika i ima najmanje deset godina radnoga iskustva te ispunjava i druge uvjete propisane Statutom HRT-a.
(2) Za predsjednika i člana Uprave HRT-a ne može biti imenovana osoba koja uživa imunitet po bilo kojoj osnovi.
(3) Na predsjednika i članove Uprave HRT-a odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 25. stavka 12. i 13. ovoga Zakona.
Članak 21.
(1) Predsjednik Uprave HRT-a predstavlja i zastupa HRT sukladno ovom Zakonu i Statutu HRT-a.
(2) Uprava HRT-a:
– upravlja, te vodi poslovanje HRT-a,
– odlučuje o raspolaganju imovinom sukladno Statutu HRT-a,
– predlaže program rada HRT-a,
– predlaže Statut HRT-a koji potvrđuje Hrvatski sabor,
– utvrđuje, nakon provedene javne rasprave i pribavljenih mišljenja Programskog vijeća HRT-a i Nadzornog odbora HRT-a, prijedlog Ugovora iz članka 13. ovoga Zakona koji dostavlja Vladi Republike Hrvatske,
– predlaže financijski plan HRT-a,
– predlaže završni račun HRT-a,
– odgovorna je za izradu akata i materijala potrebnih za rad Programskog vijeća HRT-a i Nadzornog odbora HRT-a,
– na temelju provedenoga javnog natječaja imenuje i razrješava ravnatelje ustrojbenih jedinica HRT-a sukladno Statutu HRT-a na vrijeme od 4 godine,
– na temelju provedenoga javnog natječaja, a uz pribavljeno mišljenje urednika i novinara i/ili drugog osoblja koje kreativno sudjeluje u stvaranju programa za koji će biti odgovoran glavni urednik, predlaže Programskom vijeću HRT-a kandidate za imenovanje na dužnost glavnih urednika sukladno Statutu HRT-a i Zakonu o medijima,
– imenuje i razrješava urednike pojedinih programa na prijedlog glavnog urednika sukladno Statutu HRT-a,
– pokreće postupak razrješenja glavnih urednika u slučajevima predviđenim Statutom HRT-a,
– donosi opće akte, osim onih koje donosi Programsko vijeće HRT-a i Nadzorni odbor HRT-a,
– najmanje jedanput godišnje ili na zahtjev podnosi izvješće Programskom vijeću HRT-a i Nadzornom odboru HRT-a,
– donosi poslovnik o svojem radu,
– obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom HRT-a.
(3) Uprava HRT-a odlučuje većinom glasova ukupnog broja svojih članova.
(4) Predsjednik Uprave HRT-a odgovoran je za zakonitost poslovanja HRT-a.
(5) Ako se pri izradi godišnjih ili drugih financijskih izvješća ili inače ustanovi da u HRT-u postoji gubitak, Uprava HRT-a mora odmah o tome izvijestiti Programsko vijeće HRT-a, Nadzorni odbor HRT-a i osnivača.
(6) Uprava HRT-a može obustaviti od izvršenja akt Programskog vijeća HRT-a ako smatra da nije u skladu sa zakonom ili da ugrožava poslovanje HRT-a.
(7) Predsjednik Uprave HRT-a imenovat će za svojeg zamjenika jednog od članova Uprave HRT-a. Statutom HRT-a uređuju se ovlasti zamjenika predsjednika Uprave HRT-a.
Nadzorni odbor HRT-a
Članak 22.
(1) Nadzorni odbor HRT-a ima pet članova. Jedan član je predstavnik radničkog vijeća HRT-a, a predsjednika i tri člana po prethodno provedenom javnom natječaju na prijedlog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora imenuje i razrješava Hrvatski sabor. Najmanje jedan član bira se na prijedlog parlamentarne manjine.
(2) Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora dužan je najkasnije devedeset dana prije isteka mandata članova Nadzornog odbora HRT-a objaviti javni natječaj za imenovanje članova Nadzornog odbora HRT-a koji traje petnaest dana, a Odbor je dužan u roku od trideset dana od zatvaranja javnog natječaja utvrditi prijedlog kandidata za članove Nadzornog odbora HRT-a i proslijediti ga Hrvatskom saboru. Hrvatski sabor dužan je u roku od trideset dana od primitka prijedloga Odbora imenovati članove Nadzornog odbora HRT-a. Radničko vijeće HRT-a dužno je imenovati člana Nadzornog odbora HRT-a najkasnije trideset dana prije isteka mandata članova Nadzornog odbora HRT-a.
(3) Članovi Nadzornog odbora HRT-a biraju se po istoj proceduri po kojoj se biraju i članovi Programskog vijeća HRT-a, kako je to propisano u članku 25. stavku 4., 5. i 7., s time da u slučaju ukoliko ne dođe do usuglašavanja klubova zastupnika predsjednika Nadzornog odbora HRT-a predlažu klubovi saborske većine.
(4) Članovi Nadzornog odbora HRT-a imenuju se na razdoblje od četiri godine i mogu biti ponovno imenovani. Predsjednik i članovi Nadzornog odbora HRT-a imaju pravo na nagradu za svoj rad koja se utvrđuje Statutom HRT-a sukladno odluci Vlade Republike Hrvatske o visini naknade članovima nadzornih odbora, upravnih vijeća i drugih tijela upravljanja ustanova kojima je osnivač Republika Hrvatska.
(5) Za člana Nadzornog odbora HRT-a može biti imenovan hrvatski državljanin s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, koji ima završen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja ekonomije, prava, elektroničkih komunikacija ili medija, odgovarajuće radno iskustvo i aktivno znanje najmanje jednog svjetskog jezika. Najmanje po jedan član Nadzornog odbora HRT-a mora imati završen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja ekonomije, prava ili medija, pri čemu dva člana Nadzornog odbora HRT-a moraju imati najmanje po deset godina radnog iskustva iz područja financija, a jedan član Nadzornog odbora HRT-a mora imati najmanje deset godina radnog iskustva iz područja djelatnosti pružanja medijskih usluga televizije i/ili radija.
(6) Nadzorni odbor HRT-a može se konstituirati kada je imenovana većina članova Nadzornog odbora HRT-a.
(7) Na članove Nadzornog odbora odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 25. stavka 10., 11., 12. i 13. ovoga Zakona.
(8) Nadzorni odbor HRT-a najmanje jedanput godišnje podnosi izvješće o svojem radu Hrvatskome saboru te izvješće o provedenom nadzoru iz članka 23. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona Vijeću za elektroničke medije i Programskom vijeću HRT-a.
(9) U radu Nadzornog odbora HRT-a sudjeluju bez prava glasa predsjednik Programskog vijeća HRT-a i predsjednik Uprave HRT-a te druge osobe koje pozove predsjednik Nadzornog odbora HRT-a.
(10) Poslove interne revizije, administrativne i druge stručne poslove za potrebe Nadzornog odbora HRT-a obavlja stručna služba ustrojena Statutom HRT-a.
(11) Hrvatski sabor će razriješiti dužnosti člana Nadzornog odbora HRT-a prije isteka mandata u slučaju:
– ako podnese zahtjev za razrješenje,
– ako svojim djelovanjem postupa protivno zakonu i drugim propisima kojima se uređuje obavljanje djelatnosti HRT-a,
– ako neopravdano ne prisustvuje sjednicama Nadzornog odbora HRT-a u razdoblju duljem od 6 mjeseci,
– ako svojim zahtjevima nastoji utjecati na objavljivanje određenih programa,
– ako postupa suprotno općim aktima HRT-a,
– ako svojim djelovanjem ili ponašanjem narušava ugled HRT-a.
Članak 23.
(1) Nadzorni odbor HRT-a:
– nadzire poslovanje HRT-a i usklađenost poslovanja sa zakonima te provedbu odredaba ovoga Zakona koje se odnose na zakonito korištenje sredstava pristojbe i drugih prihoda,
– prihvaća završni račun HRT-a,
– daje suglasnost na raspolaganje nekretninama i imovinom HRT-a za iznose iznad vrijednosti utvrđene Statutom HRT-a,
– daje prethodnu suglasnost za sklapanje ugovora o zajmu ili kreditu sukladno Statutu HRT-a,
– daje suglasnost na davanje punomoći trećim osobama za zastupanje HRT-a,
– daje prethodnu suglasnost na odluku o donošenju općeg akta o financijskom poslovanju HRT-a te općeg akta o plaćama i drugim materijalnim pravima radnika HRT-a te naknadama za rad vanjskih suradnika HRT-a,
– utvrđuje dopuštenu financijsku pričuvu u skladu sa člankom 39. stavkom 3. ovoga Zakona,
– utvrđuje visinu pristojbe u skladu sa člankom 35. stavkom 2. ovoga Zakona,
– donosi poslovnik o svojem radu,
– obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom i Statutom HRT-a.
(2) Kada je ovim Zakonom određeno da se određene odluke ili akti donose uz mišljenje ili suglasnost Nadzornog odbora HRT-a, a Nadzorni odbor HRT-a se ne očituje u roku od trideset dana od dana traženja, odluke ili akti mogu se donijeti bez mišljenja ili suglasnosti Nadzornog odbora HRT-a.
(3) Nadzorni odbor HRT-a može pregledati i ispitivati poslovne knjige i dokumentaciju HRT-a, blagajnu, vrijednosne papire i druge stvari, a u tu svrhu može koristiti pojedine svoje članove ili vanjske stručnjake. Nadzorni odbor HRT-a daje nalog revizoru za ispitivanje godišnjih financijskih izvješća HRT-a.
(4) Nadzorni odbor HRT-a ima pravo i dužnost u slučaju utvrđenih nepravilnosti naložiti Upravi HRT-a da nepravilnosti ispravi.
(5) Nadzorni odbor HRT-a podnosi najmanje jednom godišnje izvješće Hrvatskom saboru o svom radu i provedbi nadzora zakonitosti rada i financijskog poslovanja HRT-a.
Programsko vijeće HRT-a
Članak 24.
(1) Programsko vijeće HRT-a (u daljnjem tekstu: Vijeće HRT-a) zastupa i štiti interes javnosti provođenjem nadzora programa i unapređenjem radijskog i audiovizualnog programa, te drugih audio i audiovizualnih te multimedijskih usluga kao i sudjelovanjem u postupku izbora Uprave HRT-a i glavnih urednika HRT-a.
(2) Vijeće HRT-a ima 11 članova.
Članak 25.
(1) Članove Vijeća HRT-a bira i razrješava Hrvatski sabor. Izbor članova Vijeća HRT-a obavlja se na temelju javnog poziva.
(2) Postupak izbora pokreće se utvrđivanjem kriterija i javnim pozivom Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora koji se objavljuje najmanje 90 dana prije isteka mandata članovima Vijeća HRT-a. Javnim pozivom pozivaju se institucije, udruge i građani da podnesu obrazložene prijedloge o kandidatima za članove Vijeća HRT-a. Rok za podnošenje prijedloga ne može biti kraći od 15 dana ni dulji od 30 dana od dana objave poziva.
(3) Postupak raspisivanja javnog poziva i utvrđivanja kriterija određuje i provodi Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora.
(4) Odbor će razmotriti sve podnesene prijedloge o kandidatima za članove Vijeća HRT-a, te prijedlog kandidata koji ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom proslijediti klubovima zastupnika na usuglašavanje.
(5) Rok za usuglašavanje iz prethodnog stavka je 15 dana od podnesenog prijedloga kandidata klubovima zastupnika. U postupku usuglašavanja pojedini klub zastupnika dostavlja prijedlog kandidata Odboru te svim ostalim klubovima zastupnika. U propisanom roku za usuglašavanje, predstavnici klubova zastupnika dužni su izvijestiti predsjednika Odbora o tome je li došlo do usuglašavanja prijedloga kandidata. Kod usuglašavanja prijedloga kandidata vodit će se računa o ravnomjernoj zastupljenosti kandidata sukladno kriterijima iz stavka 8. i 9. ovog članka.
(6) Ako klubovi zastupnika ne usuglase prijedlog svih kandidata, Odbor će utvrditi preostali broj kandidata vodeći računa o jednakoj zastupljenosti kandidata koje predlažu klubovi saborske većine, odnosno saborske manjine.
(7) Hrvatski sabor imenuje članove Vijeća HRT-a glasovanjem o tako sastavljenom prijedlogu liste kandidata.
(8) Članovi Vijeća HRT-a mogu biti samo hrvatski državljani s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, koji predstavljaju razne skupine hrvatskog društva.
(9) Članovi Vijeća HRT-a moraju biti ugledni intelektualci, priznati umjetnici, stručnjaci i ostali javni djelatnici koji su se u javnom životu istaknuli zalaganjem za poštivanje demokratskih načela i vladavinu prava, izgradnju i unapređenje najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, razvitak civilnog društva, obranu ljudskih prava i sloboda, promicanje kulture, znanosti i umjetnosti, kao i zaštitu slobode medija i izražavanja.
(10) Članovi Vijeća HRT-a ne mogu biti državni dužnosnici niti osobe koje obnašaju dužnosti u tijelima političkih stranaka ili tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(11) U Vijeće HRT-a ne mogu biti birani radnici HRT-a.
(12) Članovi Vijeća HRT-a ne mogu biti osobe koje su u radnom odnosu ili obavljaju bilo koje druge poslove u konkurentskim pravnim osobama, odnosno pravnim osobama koje obavljaju djelatnost proizvodnje, pružanja i/ili prijenosa audio i audiovizualnih medijskih usluga, multimedijskih sadržaja i usluga elektroničkih publikacija niti članovi njihovih uprava, upravnih vijeća ili nadzornih odbora, te ne mogu biti vlasnici, dioničari ili imatelji udjela u tim pravnim osobama, kao niti obavljati druge poslove zbog kojih bi mogle doći u sukob interesa.
(13) Članovi Vijeća HRT-a za vrijeme trajanja mandata ne smiju biti ni u kakvom financijskom i/ili poslovnom odnosu s HRT-om niti od HRT-a stjecati bilo kakve prihode niti posredovati prigodom sklapanja poslova HRT-a s trećim osobama.
(14) Uz prijedlog iz stavka 4. ovoga članka obvezno se Odboru za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora dostavlja izjava predloženog kandidata za člana Vijeća HRT-a ovjerena kod javnog bilježnika kojom on potvrđuje da nije u sukobu interesa u smislu prethodno navedenih odredbi ovoga članka.
Članak 26.
(1) Vijeće HRT-a:
– prati provedbu programskih načela i obveza utvrđenih zakonom i Ugovorom iz članka 13. ovoga Zakona, te u slučaju njihova nepoštivanja pisano upozorava Upravu HRT-a, glavne urednike HRT-a, a upozorenje dostavlja na znanje Nadzornom odboru HRT-a,
– uređuje način utvrđivanja sadržaja i teksta programskih obveza HRT-a iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona i održavanja javne rasprave HRT-a na prijedlog Uprave HRT-a, uz odobrenje Vijeća za elektroničke medije,
– po prethodno provedenom natječajnom postupku, a na prijedlog Uprave HRT-a i po prethodno pribavljenom mišljenju urednika i novinara i/ili drugog osoblja koje kreativno sudjeluje u stvaranju programa za koji će biti odgovoran glavni urednik, imenuje i razrješava glavne urednike sukladno Statutu HRT-a i Zakonu o medijima na vrijeme od četiri godine,
– imenuje povjerenika za korisnike usluga HRT-a,
– donosi poslovnik o svom radu,
– obavlja i druge poslove sukladno Zakonu i Statutu HRT-a.
(2) U slučaju neprihvaćanja prijedloga Uprave HRT-a za imenovanje glavnih urednika, Vijeće HRT-a je dužno pisano obrazložiti razloge neprihvaćanja prijedloga Uprave HRT-a. U tom slučaju Vijeće HRT-a može imenovati glavne urednike prema svojem izboru dvotrećinskom većinom svih članova Vijeća HRT-a iz reda pristupnika koji su zadovoljili uvjete javnog natječaja iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka. Ako Vijeće HRT-a ne imenuje glavne urednike prema prethodno navedenom postupku, vršitelje dužnosti glavnih urednika imenovat će Uprava HRT-a na vrijeme koje ne može biti dulje od 12 mjeseci, iz redova radnika HRT-a.
(3) Kada je ovim Zakonom propisano da se određeni akt može utvrditi nakon pribavljenog mišljenja Vijeća HRT-a, a Vijeće HRT-a se ne očituje u roku od trideset dana od dana traženja, akt se može utvrditi bez mišljenja Vijeća HRT-a.
(4) U cilju osiguravanja autonomnosti uredničkog i novinarskog rada, Vijeće HRT-a ne smije pregledavati ili slušati pojedine emisije ili druge dijelove programa prije nego su objavljeni, te ne može donositi odluke i stavove o njihovu objavljivanju.
(5) Vijeće HRT-a sastaje se u pravilu jednom svaka tri mjeseca, a najmanje jedanput godišnje podnosi izvješće Hrvatskom saboru o svom radu i o provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih zakonom i Ugovorom iz članka 13. ovoga Zakona.
(6) Izvješće Vijeća HRT-a iz stavka 5. ovoga članka objavljuje se na internetskim stranicama HRT-a, a po potrebi i na drugi prikladan način.
(7) Administrativne i druge stručne poslove za potrebe Vijeća HRT-a obavlja stručna služba ustrojena Statutom HRT-a.
Članak 27.
(1) Članu Vijeća HRT-a prestaje mandat prije isteka vremena na koje je biran:
– ako podnese zahtjev za razrješenje,
– ako je imenovan za člana Vijeća HRT-a na temelju davanja netočnih podataka i prešućivanja važnih okolnosti, suprotno odredbama članka 25. stavka 8. do 12. ovoga Zakona,
– ako za vrijeme trajanja mandata nastupe okolnosti iz članka 25. stavka 10., 11., 12. i 13. ovoga Zakona,
– ako svojim djelovanjem postupa protivno zakonu i drugim propisima kojima se uređuje obavljanje djelatnosti HRT-a,
– ako neopravdano ne prisustvuje sjednicama Vijeća HRT-a u razdoblju duljem od 6 mjeseci,
– ako izvan propisanog načina rada Vijeća HRT-a svojim zahtjevima nastoji utjecati na objavljivanje određenih programa,
– ako postupa suprotno općim aktima HRT-a,
– ako svojim djelovanjem ili ponašanjem narušava ugled HRT-a.
(2) Postupak za prestanak mandata članu Vijeća HRT-a u slučaju iz stavka 1. ovoga članka pokreće Vijeće HRT-a ili Nadzorni odbor HRT-a, a odluku o prestanku mandata donosi Hrvatski sabor.
(3) U slučaju prestanka mandata iz stavka 1. ovoga članka članu Vijeća HRT-a provest će se postupak izbora člana Vijeća HRT-a na način propisan ovim Zakonom za preostali dio mandata.
Članak 28.
(1) Rad Vijeća HRT-a je javan.
(2) Vijeće HRT-a imenuje i razrješava predsjednika Vijeća HRT-a.
(3) Mandat predsjednika i članova Vijeća HRT-a traje četiri godine, tako da se svake dvije godine imenuje polovina članova Vijeća HRT-a.
(4) Ista osoba može biti najviše dva puta izabrana za člana Vijeća HRT-a.
Članak 29.
(1) Predsjednik i članovi Vijeća HRT-a imaju pravo na godišnju naknadu za svoj rad koja se utvrđuje Statutom HRT-a sukladno odluci Vlade Republike Hrvatske o visini naknade članovima nadzornih odbora, upravnih vijeća i drugih tijela upravljanja ustanova kojima je osnivač Republika Hrvatska.
(2) Članovi Vijeća HRT-a s prebivalištem izvan Zagreba imaju pravo na naknadu putnih troškova i troškova smještaja kada prisustvuju sjednicama Vijeća HRT-a.
Članak 30.
Vijeće HRT-a pravovaljano donosi odluke većinom glasova ukupnog broja članova Vijeća HRT-a, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.
Članak 31.
(1) Sjednicama Vijeća HRT-a prisustvuju bez prava odlučivanja predsjednik Uprave HRT-a, predsjednik Nadzornog odbora HRT-a, glavni urednici HRT-a te druge osobe na poziv predsjednika Vijeća HRT-a.
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su na zahtjev Vijeća HRT-a davati informacije, objašnjenja i stručna obrazloženja o pitanjima koja su na dnevnom redu.
Članak 32.
(1) Vijeće HRT-a imenuje povjerenika za korisnike usluga HRT-a koji je zadužen za razmatranje pritužbi i prijedloga gledatelja, slušatelja i drugih korisnika usluga HRT-a. Povjerenik dva puta godišnje podnosi izvješće Vijeću HRT-a koje je dužno o tome raspravljati na prvoj sljedećoj sjednici.
(2) Za povjerenika iz stavka 1. ovoga članka može biti imenovana osoba koja udovoljava uvjetima za izbor člana Vijeća HRT-a. Povjerenik se imenuje na vrijeme od četiri godine, a ista osoba može biti najviše dva puta imenovana za povjerenika. Povjerenik ne može biti član Vijeća HRT-a i Nadzornog odbora HRT-a.
(3) Vijeće HRT-a donosi opći akt kojim uređuje postupak imenovanja, djelokrug i naknadu za rad povjerenika iz stavka 1. ovoga članka.
VI. SREDSTVA ZA RAD
Članak 33.
(1) Djelatnost HRT-a financira se javnim i komercijalnim prihodima sukladno ovom Zakonu.
(2) Sredstva mjesečne pristojbe su sredstva državne potpore koja se koriste sukladno pravilima o državnim potporama za javne radiodifuzijske usluge.
(3) Sredstva za rad HRT-a čine imovinu HRT-a, a obuhvaćaju sredstva stečena pružanjem usluga i prodajom proizvoda ili pribavljena iz drugih izvora, nekretnine i pokretnine, prava intelektualnog vlasništva, prava organizacija za radiodifuziju te druga imovinska prava.
(4) HRT ne može bez suglasnosti Nadzornog odbora HRT-a steći, opteretiti ili otuđiti nekretninu.
Članak 34.
(1) Svatko tko ima u vlasništvu ili posjedu radijski i televizijski prijamnik odnosno drugi uređaj za prijam radijskog ili audiovizualnog programa (u daljnjem tekstu: prijamnik) na području Republike Hrvatske koje je pokriveno prijenosnim signalom dužan je HRT-u plaćati mjesečnu pristojbu utvrđenu člankom 35. stavkom 2. ovoga Zakona, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.
(2) Kućanstva koja u vlasništvu ili posjedu imaju dva ili više prijamnika plaćaju mjesečnu pristojbu utvrđenu člankom 35. stavkom 2. ovoga Zakona kao da imaju jedan prijamnik.
(3) Fizičke osobe koje ne plaćaju mjesečnu pristojbu i nisu članovi kućanstva koje plaća mjesečnu pristojbu, dužne su plaćati pristojbu za prijamnik u motornom vozilu registriranom na njihovo ime.
(4) Pravne osobe, udruge bez pravne osobnosti, obrtnici i druge fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost plaćaju mjesečnu pristojbu na svaki prijamnik u iznosu utvrđenom člankom 35. stavkom 2. ovoga Zakona, osim ako zakonom nije drugačije određeno.
(5) Osoba koja ima u vlasništvu ili posjedu prijamnik, a nije član kućanstva koje plaća mjesečnu pristojbu u skladu s ovim Zakonom, obvezna je HRT-u prijaviti prijamnik najkasnije u roku od 30 dana od dana nabave prijamnika ili registracije motornog vozila s ugrađenim prijamnikom, a promjenu adrese, mjesta stanovanja ili sjedišta najkasnije u roku od 15 dana od dana promjene.
(6) Kućanstvom se u smislu ovoga Zakona smatra svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirenje osnovnih životnih potreba (stanovanja, prehrane i sl.).
(7) HRT vodi evidenciju obveznika mjesečne pristojbe u Republici Hrvatskoj. Na vođenje i korištenje evidencije primjenjuju se propisi o zaštiti osobnih podataka.
(8) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka pravne i fizičke osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost sukladno posebnom zakonu plaćanjem mjesečne pristojbe utvrđene člankom 35. stavkom 2. ovoga Zakona za jedan prijamnik u ugostiteljskom objektu stječu pravo korištenja triju dodatnih prijamnika u istom ugostiteljskom objektu bez plaćanja mjesečne pristojbe.
Članak 35.
(1) Visina mjesečne pristojbe iznosi najviše 1,5% prosječne neto mjesečne plaće zaposlenih u Republici Hrvatskoj, na temelju statističkih podataka za prethodnu godinu.
(2) Visinu mjesečne pristojbe za svaku godinu utvrđuje svojom odlukom Nadzorni odbor HRT-a uz prethodno odobrenje Vijeća za elektroničke medije da je pristojba u skladu s Ugovorom iz članka 13. ovoga Zakona. Ovom odlukom mogu se utvrditi i povlastice za određene kategorije obveznika plaćanja.
(3) Od mjesečno ukupno prikupljenih sredstava na ime pristojbe HRT je obvezan 3% uplatiti Fondu za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
(4) Iz dijela ukupnog godišnjeg brutoprihoda HRT izdvaja sredstva u korist Hrvatskog audiovizualnog centra sukladno posebnom zakonu. U dio ukupnog godišnjeg brutoprihoda HRT-a iz kojeg se izdvajaju sredstva u korist Hrvatskog audiovizualnog centra ubrajaju se javni i komercijalni prihodi HRT-a u smislu članka 38. ovoga Zakona ostvareni izravno i neizravno obavljanjem djelatnosti iz članka 3. ovoga Zakona, i to proizvodnjom audiovizualnog i multimedijskog programa, pružanjem audiovizualnih medijskih usluga, multimedijskih usluga i usluga elektroničkih publikacija kao javnih usluga.
Članak 36.
(1) Osoba iz članka 34. stavka 1. ovoga Zakona ne plaća mjesečnu pristojbu ako prijamnik odjavi. Način odjave prijamnika i kontrole plaćanja mjesečne pristojbe utvrđuje HRT svojom odlukom.
(2) Osobe iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona oslobođene su obveze plaćanja mjesečne pristojbe za druge uređaje za prijam radijskog ili audiovizualnog programa (računala, prijenosni komunikacijski uređaji i sl.) koji služe isključivo u svrhu obavljanja djelatnosti kao i nakladnici radija i televizije za prijamnike koji im isključivo služe za kontrolu vlastitog emitiranog programa.
(3) Predškolske ustanove, osnovne i srednje škole oslobođene su obveze plaćanja mjesečne pristojbe za prijamnike koji im služe u svrhu obavljanja djelatnosti.
Članak 37.
(1) Trajanje promidžbenih poruka u svakom programu HRT-a u radijskim programskim kanalima ne smije biti dulje od 9 minuta u jednom satu programa.
(2) Trajanje promidžbenih poruka u svakom programu HRT-a u općim televizijskim programskim kanalima ne smije biti dulje od 9 minuta u jednom satu programa, dok u vremenu od 18 do 22 sata ne smije biti dulje od 4 minute u jednom satu programa.
(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se na najave vezane uz vlastite programe i sporedne proizvode neposredno proizišle iz tih programa, najave sponzorstava i plasman proizvoda.
(4) HRT ne smije emitirati promidžbene poruke na specijaliziranim televizijskim programskim kanalima niti emitirati promidžbene poruke na općim televizijskim programskim kanalima odvojeno po regijama.
(5) Programe HRT-a zabranjeno je koristiti za teletrgovinu.
(6) HRT smije igrane filmove prekidati promidžbenim porukama jednom za vrijeme trajanja igranog filma.
(7) HRT ima pravo i obvezu odbiti objavljivanje promidžbenih poruka zbog sadržaja koji je protivan programskim obvezama utvrđenim ovim Zakonom, drugim propisima te pravilima promidžbe.
(8) Novinarima, urednicima i drugim osobama koje se pojavljuju u emisijama informativnog programa zabranjeno je bilo kakvo sudjelovanje u promidžbenim porukama.
Članak 38.
(1) HRT stječe javne i komercijalne prihode u skladu s ovim Zakonom.
(2) Javni prihodi HRT-a su izravni i neizravni prihodi vezani uz obavljanje djelatnosti pružanja javnih usluga utvrđenih ovim Zakonom. Javni prihodi HRT-a obuhvaćaju sredstva mjesečne pristojbe i sredstva iz fondova Europske unije.
(3) Komercijalni prihodi HRT-a obuhvaćaju sredstva ostvarena obavljanjem komercijalne djelatnosti te svih drugih djelatnosti koje ne spadaju u sadržaj javnih usluga.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, netokorist od komercijalne djelatnosti ostvarena emitiranjem audiovizualnih komercijalnih komunikacija, oglašavanjem, sponzorstvom, glasovanjem putem telefona, prodajom radijskih i audiovizualnih programa, prodajom ulaznica za koncerte i glazbenih usluga smatra se javnim prihodom HRT-a.
(5) HRT koristi komercijalne prihode za sufinanciranje djelatnosti pružanja javnih usluga sukladno članku 13. stavku 2. ovoga Zakona, kao i za održavanje i razvoj komercijalne djelatnosti, ali samo na područjima koja su utvrđena ovim Zakonom.
(6) Rashodi HRT-a dijele se na javne, komercijalne i zajedničke rashode. Javni rashodi HRT-a su troškovi koji nastaju ili su povezani s obavljanjem djelatnosti pružanja javnih usluga utvrđenih ovim Zakonom, a komercijalni rashodi HRT-a su troškovi koji nastaju ili su povezani s obavljanjem komercijalnih djelatnosti te svih drugih djelatnosti koje ne spadaju u sadržaj javnih usluga. Zajednički rashodi HRT-a dijele se na javne ili komercijalne prema omjeru koji se utvrđuje Statutom HRT-a i općim aktom o financijskom poslovanju HRT-a.
(7) HRT je dužan izraditi metodologiju praćenja izravnih i neizravnih prihoda i rashoda koji se odnose na djelatnost pružanja javnih usluga utvrđenih ovim Zakonom te voditi odvojeno unutarnje računovodstvo za djelatnost pružanja javnih usluga i komercijalnih djelatnosti koje omogućava da se u poslovnim knjigama (glavna knjiga, analitika) odvojeno iskazuju izravni i neizravni prihodi, rashodi i poslovni rezultati nastali djelatnošću pružanja javnih usluga HRT-a od prihoda, rashoda i poslovnih rezultata nastalih obavljanjem komercijalnih djelatnosti. Pri tome svi troškovi i prihodi moraju biti pravilno dodijeljeni ili razdijeljeni na temelju dosljedno primijenjenih i objektivno opravdanih načela troškovnog računovodstva prema kojem se vode dva odvojena računa.
(8) Način vođenja odvojenog računovodstva iz stavka 7. ovoga članka HRT će pobliže urediti općim aktom o financijskom poslovanju HRT-a.
(9) Interna revizijska služba HRT-a dužna je redovito pratiti provedbu odredaba ovoga članka i o tome izvješćivati Nadzorni odbor HRT-a.
Članak 39.
(1) HRT ne smije koristiti sredstava pristojbe i druge javne prihode za financiranje komercijalnih djelatnosti HRT-a (križno subvencioniranje).
(2) Ako HRT postupi suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka, Vijeće za elektroničke medije naložit će HRT-u na temelju provedenog nadzora nad radom HRT-a u skladu sa člankom 44. ovoga Zakona ili izvješća Državnog ureda za reviziju, odnosno osobe ovlaštene za obavljanje usluga revizije povrat nezakonito utrošenih sredstava i njihovo isključivo korištenje za obavljanje djelatnosti pružanja javnih usluga sukladno ovom Zakonu. Povrat nezakonito utrošenih sredstava obavlja se uplatom na poseban za tu namjenu otvoren podračun Agencije za elektroničke medije. Doznačena sredstva Vijeće za elektroničke medije dužno je vratiti HRT-u radi korištenja za obavljanje djelatnosti javnih usluga u sljedećoj godini bez iznosa kamata koje se uplaćuju u korist državnog proračuna.
(3) HRT može zadržati godišnju prekomjernu naknadu iznad netotroškova obavljanja djelatnosti pružanja javnih usluga (pričuva za javne usluge) u iznosu do 10% godišnjih financijskim planom proračunatih troškova obavljanja djelatnosti pružanja javnih usluga, a sredstva iznad toga iznosa dužan je uplatiti na poseban podračun Agencije za elektroničke medije. Doznačena sredstva Vijeće za elektroničke medije dužno je vratiti HRT-u radi korištenja za obavljanje djelatnosti javnih usluga u sljedećoj godini.
(4) Ukupni godišnji iznos pristojbe planiran za sljedeću godinu umanjit će se za sredstva iz stavka 2. ovoga članka i prekomjernu naknadu iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Iznimno HRT može zadržati sredstva iznad iznosa utvrđenog u stavku 3. ovoga članka u uredno opravdanim slučajevima, kada su ta sredstva prekomjerne naknade posebno unaprijed i obvezujuće određena u svrhu jednokratnog velikog troška potrebnog za ispunjavanje obveze pružanja javnih usluga HRT-a. Korištenje sredstava prekomjerne naknade mora biti vremenski ograničeno ovisno o namjeni i mora ga odobriti Vijeće za elektroničke medije.
(6) Uvjeti korištenja prekomjerne naknade iz stavka 3. i 5. ovoga članka utvrđuju se samoregulativnim aktom HRT-a koji odobrava Vijeće za elektroničke medije.
Članak 40.
(1) HRT će komercijalnu djelatnost obavljati u skladu s propisima o zaštiti tržišnog natjecanja.
(2) HRT svojom politikom cijena marketinških usluga ne smije sprječavati, ograničavati ili narušavati tržišno natjecanje, i to:
– snižavati cijene oglašavanja i ostalih komercijalnih usluga ispod razine tržišnih cijena,
– pri kupnji prava za prijenos športskih događaja nuditi cijenu koja je iznad tržišne cijene.
(3) U slučaju nabave audio i audiovizualnih sadržaja više vrijednosti po osnovi isključivih prava, HRT je dužan neiskorištena isključiva prava ustupiti drugim nakladnicima radija i televizije te pružateljima medijskih usluga na transparentan i pravodoban način.
(4) Odredba stavka 3. ovoga članka primjenjuje se i na premijske športske događaje iz članka 9. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.
(5) Pravila o ustupanju neiskorištenih isključivih prava na sadržaje iz stavka 3. i 4. ovoga članka donijet će Vijeće za elektroničke medije.
(6) Ako Vijeće za elektroničke medije provodeći nadzor utvrdi kršenje odredbi stavka 1. i 2. ovoga članka, o tome će izvijestiti državno tijelo nadležno za zaštitu tržišnog natjecanja.
VII. OPĆI AKTI
Članak 41.
(1) Statutom HRT-a u skladu s odredbama ovoga Zakona uređuju se:
– ustrojstvo HRT-a i podjela na unutarnje ustrojbene jedinice,
– tijela HRT-a i njihova nadležnost sukladno zakonu,
– uvjeti za imenovanje i razrješenje ravnatelja pojedinih ustrojbenih jedinica,
– uvjeti za imenovanje i razrješenje glavnih urednika sukladno ovom Zakonu i Zakonu o medijima,
– uvjeti za imenovanje i razrješenje ostalih urednika,
– ovlasti i način odlučivanja pojedinih tijela HRT-a te druga pitanja od značenja za obavljanje djelatnosti,
– te druga pitanja u skladu sa zakonom.
(2) HRT ima i druge opće akte u skladu sa zakonom i Statutom HRT-a.
(3) Statut HRT-a objavljuje se u »Narodnim novinama« i na internetskim stranicama HRT-a.
Članak 42.
(1) Statut HRT-a donose Vijeće HRT-a i Nadzorni odbor HRT-a na zajedničkoj sjednici sukladno članku 18. stavku 3. ovoga Zakona, a potvrđuje ga Hrvatski sabor. Druge opće akte HRT-a donosi tijelo utvrđeno ovim Zakonom ili Statutom HRT-a.
(2) Statut HRT-a stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, a drugi opći akti u roku i na način propisan Statutom HRT-a.
(3) HRT objavljuje druge opće akte kojima se uređuje njegov rad, kada djelatnost obavlja kao javnu službu, na svojim internetskim stranicama, a po potrebi i na drugi prikladan način.
Članak 43.
(1) Pravni položaj radnika u HRT-u, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, plaće i druga pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom uređuju se općim aktom HRT-a ili kolektivnim ugovorom sukladno općem propisu o radu.
(2) Za zasnivanje radnog odnosa za sve poslove u HRT-u raspisuje se javni natječaj. Javni natječaj objavljuje se u tisku, na oglasnoj ploči HRT-a i oglasnoj ploči područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. HRT je dužan na isti način i u istom roku obavijestiti sve kandidate o rezultatima natječaja.
(3) Kada HRT obavlja djelatnost kao javnu službu u skladu s ovim Zakonom, radnici HRT-a nemaju pravo na štrajk, što se pobliže uređuje općim aktom HRT-a ili kolektivnim ugovorom.
VIII. NADZOR NAD RADOM HRT-a
Članak 44.
(1) Vijeće za elektroničke medije kao nezavisno regulatorno tijelo obavlja nadzor provedbe odredaba ovoga Zakona i Ugovora iz članka 13. ovoga Zakona, što uključuje nadzor nad provedbom programskih obveza koje čine sadržaj javnih usluga HRT-a, donošenje odluke o uvođenju značajno novih audiovizualnih usluga, davanje dopuštenja HRT-u za pokretanje novog radijskog ili televizijskog programskog kanala odnosno za obavljanje djelatnosti pružanja audio i audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev te dopuštenja za satelitski, internetski, kabelski i drugi oblik prijenosa audiovizualnog i/ili radijskog programa, kao i nadzor nad korištenjem mjesečne pristojbe i drugih javnih prihoda u skladu s pravilima o državnim potporama za javne radiodifuzijske usluge.
(2) Vijeće za elektroničke medije u provedbi nadzora iz stavka 1. ovoga članka može, između ostaloga, pregledati i ispitivati poslovne knjige i dokumentaciju HRT-a te druge stvari, a u tu svrhu može koristiti pojedine svoje članove, radnike Agencije za elektroničke medije ili druge stručnjake.
(3) U svrhu provedbe nadzora nad korištenjem mjesečne pristojbe i drugih javnih prihoda HRT-a iz stavka 1. ovoga članka, HRT je dužan Vijeću za elektroničke medije dostavljati financijska izvješća svakih šest mjeseci, a uvijek na zahtjev Vijeća za elektroničke medije.
(4) Vijeće za elektroničke medije zatražit će od nadležnih tijela HRT-a da poduzmu odgovarajuće mjere u skladu s ovim Zakonom i Statutom HRT-a ako utvrdi:
– da HRT ne izvršava Ugovor iz članka 13. ovoga Zakona ili ga samo djelomično izvršava,
– da se HRT ni nakon opomene Vijeća za elektroničke medije ne pridržava najmanje 90% programske osnove,
– da se HRT ni nakon opomene Vijeća za elektroničke medije ne pridržava utvrđenog vremena objavljivanja programa,
– da HRT i nakon treće opomene Vijeća za elektroničke medije, koje je ono izreklo u prethodnih 12 mjeseci, postupa suprotno odredbama ovoga Zakona, Zakona o elektroničkim medijima i propisima donesenim na temelju toga Zakona ili Ugovora iz članka 13. ovoga Zakona,
– da HRT ne vodi poslovne knjige sukladno članku 38. stavku 7. i 8. ovoga Zakona,
– da HRT koristi sredstava pristojbe i druge javne prihode za financiranje komercijalnih djelatnosti HRT-a suprotno zabrani iz članka 39. stavka 1. ovoga Zakona,
– da HRT postupa suprotno članku 40. stavku 1. i 2. ovoga Zakona.
(5) Tijela HRT-a postupajući u slučajevima iz stavka 4. ovoga članka dužna su poduzeti mjere iz svojega djelokruga, koje uključuju i utvrđivanje odgovornosti za učinjene propuste, te o poduzetom izvijestiti Vijeće za elektroničke medije.
(6) Vijeće za elektroničke medije izriče opomene u slučaju nepoštivanja odredbi ovoga Zakona, Zakona o elektroničkim medijima i podzakonskih akata i/ili podnosi optužne prijedloge sukladno prekršajnim odredbama ovoga Zakona, Zakona o elektroničkim medijima i Prekršajnog zakona.
Članak 45.
(1) Nadzor nad zakonitošću rada HRT-a, te općih akata HRT-a obavljaju nadležna središnja tijela državne uprave, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.
(2) HRT je obvezan obaviti godišnju reviziju financijskih izvještaja HRT-a preko osoba ovlaštenih za obavljanje usluga revizije.
(3) Inspekcijski nadzor nad provedbom odredbe članka 34. stavka 5. ovoga Zakona u pogledu obveznika plaćanja mjesečne pristojbe iz članka 34. stavka 4. i 8. ovoga Zakona provode i gospodarski inspektori Državnog inspektorata.
(4) Nadzor nad zakonitošću rada Vijeća HRT-a i Nadzornog odbora HRT-a obavlja Hrvatski sabor.
IX. PREKRŠAJNE ODREDBE
Članak 46.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj HRT ako:
1. ne postigne opseg udjela europskih djela iz članka 10. ovoga Zakona,
2. ne postigne opseg udjela europskih djela neovisnih proizvođača iz članka 11. ovoga Zakona,
3. ne postigne opseg udjela hrvatske glazbe iz članka 12. ovoga Zakona,
4. obavi oglašavanje u trajanju duljem od propisanog člankom 37. stavkom 1. i 2. ovoga Zakona,
5. postupi suprotno članku 37. stavku 4., 5. ili 6. ovoga Zakona,
6. objavi promidžbenu poruku u kojoj se pojavljuju novinari, urednici i druge osobe koje se pojavljuju u emisijama informativnog programa suprotno zabrani iz članka 37. stavka 8. ovoga Zakona,
7. postupi suprotno članku 40. stavku 1. ili 2. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba HRT-a novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna.
Članak 47.
Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja ne prijavi prijamnik (članak 34. stavak 5.) ili se koristi odjavljenim prijamnikom (članak 36. stavak 1.).
Članak 48.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja ne prijavi prijamnik (članak 34. stavak 5.) ili se koristi odjavljenim prijamnikom (članak 36. stavak 1.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 49.
(1) HRT je dužan u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti svoj rad, poslovanje i opće akte s odredbama ovoga Zakona.
(2) Vijeće HRT-a i Nadzorni odbor HRT-a dužni su u roku od dva mjeseca od dana imenovanja donijeti Statut HRT-a, na prijedlog privremenog glavnog ravnatelja HRT-a, i podnijeti ga Hrvatskom saboru na potvrđivanje, u skladu s ovim Zakonom.
Članak 50.
(1) HRT emitira opće televizijske programske kanale iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona na državnoj razini u zemaljskoj digitalnoj radiodifuziji unutar prvog multipleksa (mulitipleks A) i specijalizirane televizijske programske kanale na državnoj razini u zemaljskoj digitalnoj radiodifuziji unutar drugog multipleksa (multipleks B).
(2) HRT emitira radijske programske kanale iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona na državnoj i regionalnoj razini u zemaljskoj analognoj radiodifuziji prema stanju na dan stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) HRT obavlja djelatnost pružanja audio i/ili audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev te satelitski, internetski, kabelski prijenos i druge dopuštene oblike prijenosa audiovizualnog i/ili radijskog programa HRT-a na temelju dopuštenja Vijeća za elektroničke medije koje ono daje u skladu s ovim Zakonom, Zakonom o elektroničkim medijima i odredbama Ugovora iz članka 13. ovoga Zakona kojima se određuje vrsta, opseg i sadržaj pružanja navedenih audio i/ili audiovizualnih medijskih usluga.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, do sklapanja privremenog Ugovora iz članka 55. ovoga Zakona, Vijeće za elektroničke medije izdat će na zahtjev HRT-a privremena dopuštenja za obavljanje djelatnosti iz prethodnog stavka uzimajući u obzir djelatnost koju je HRT obavljao na dan stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 51.
(1) Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora će u roku od osam dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uputiti javni poziv za imenovanje članova Vijeća HRT-a sukladno ovom Zakonu.
(2) U javnom pozivu iz stavka 1. ovoga članka obvezno je naznačiti da se šest članova Vijeća HRT-a imenuje na mandat od četiri godine, dok se pet članova imenuje na mandat od dvije godine. Nakon provedenog prvog izbora, na konstituirajućoj sjednici Vijeća HRT-a ždrijebom se određuje pet članova Vijeća čiji mandat je dvije godine.
(3) Članovima Vijeća HRT-a koji su izabrani sukladno Zakonu o HRT-u (»Narodne novine«, br. 25/03.) prestaje mandat imenovanjem Vijeća HRT-a sukladno ovom Zakonu.
Članak 52.
Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora će u roku od osam dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pokrenuti postupak za imenovanje članova Nadzornog odbora HRT-a.
Članak 53.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona glavni ravnatelj HRT-a, odnosno vršitelj dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a postaje privremeni glavni ravnatelj HRT-a koji ima ovlasti predsjednika i Uprave HRT-a propisane ovim Zakonom te obavlja dužnost do imenovanja predsjednika i članova Uprave HRT-a prema ovom Zakonu. Privremeni glavni ravnatelj HRT-a saziva prvu konstituirajuću sjednicu Vijeća HRT-a koje je izabrano sukladno ovom Zakonu.
(2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona ravnatelji ustrojbenih jedinica HRT-a, odnosno vršitelji dužnosti ravnatelja ustrojbenih jedinica HRT-a postaju privremeni ravnatelji ustrojbenih jedinica HRT-a i obavljaju svoju dužnost do stupanja na snagu Statuta HRT-a iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Privremeni glavni ravnatelj HRT-a imenovat će danom stupanja na snagu Statuta HRT-a iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona vršitelje dužnosti ravnatelja ustrojbenih jedinica HRT-a, koji će obavljati dužnost do imenovanja ravnatelja ustrojbenih jedinica HRT-a u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Članak 54.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona, direktor programa HR-a, odnosno vršitelj dužnosti direktora programa HR-a, glavni urednik informativnog programa HR-a, odnosno vršitelj dužnosti glavnog urednika informativnog programa HR-a, direktor programa HTV-a odnosno vršitelj dužnosti direktora programa HTV-a i glavni urednik informativnog programa HTV-a, odnosno vršitelj dužnosti glavnog urednika informativnog programa HTV-a nastavljaju obavljati dužnost do dana stupanja na snagu Statuta HRT-a iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Vijeće HRT-a na prijedlog privremenog glavnog ravnatelja HRT-a imenovat će danom stupanja na snagu Statuta HRT-a iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona vršitelje dužnosti glavnih urednika HRT-a i urednika programa, koji će obavljati dužnost do imenovanja glavnih urednika HRT-a i urednika programa u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Članak 55.
(1) Privremeni glavni ravnatelj HRT-a dužan je utvrditi prijedlog privremenog Ugovora koji sadrži programske obveze HRT-a i druge odredbe propisane člankom 13. stavkom 1. i člankom 14. ovoga Zakona, te ga uz pribavljeno mišljenje Vijeća HRT-a u roku od 45 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona dostaviti Vladi Republike Hrvatske. Privremeni Ugovor mora biti potpisan u roku od 30 dana od dostave prijedloga privremenog Ugovora Vladi Republike Hrvatske.
(2) Ako se Vijeće HRT-a na zahtjev privremenog glavnog ravnatelja HRT-a ne očituje o prijedlogu privremenog Ugovora iz stavka 1. ovoga članka u roku od 10 dana od dana traženja, privremeni glavni ravnatelj HRT-a dostavit će prijedlog privremenog Ugovora Vladi Republike Hrvatske bez mišljenja Vijeća HRT-a.
(3) Na pregovore o sadržaju i sklapanju privremenog Ugovora iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se propisi kojima se uređuju obvezni odnosi.
(4) Iznimno od odredbe članka 13. stavka 1. ovog Zakona, privremeni Ugovor iz stavka 1. ovoga članka sklopit će se za prijelazno razdoblje do 1. siječnja 2013., odnosno do sklapanja Ugovora prema članku 13. ovoga Zakona.
Članak 56.
Do sklapanja privremenog Ugovora iz članka 55. ovoga Zakona, mjesečna pristojba iz članka 35. ovoga Zakona iznosit će 1,5% prosječne neto mjesečne plaće zaposlenih u Republici Hrvatskoj, na temelju statističkih podataka za prethodnu godinu. Nakon sklapanja privremenog Ugovora iz članka 55. ovoga Zakona visinu mjesečne pristojbe za svaku godinu u razdoblju trajanja privremenog Ugovora utvrđuje Vlada Republike Hrvatske vodeći računa da se osiguraju sredstva za provedbu privremenog Ugovora iz članka 55. ovoga Zakona.
Članak 57.
Iznimno od odredbe članka 37. stavka 2. ovoga Zakona trajanje promidžbenih poruka u vremenu od 18 do 22 sata u svakom programu HRT-a u općim televizijskim programskim kanalima u razdoblju od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ne smije biti dulje od 6 minuta u jednom satu programa, a potom se smanjuje za dvije minute tako da ne može biti dulje od 4 minute u jednom satu programa.
Članak 58.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji (»Narodne novine«, br. 25/03.).
Članak 59.
Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 612-12/10-01/02
Zagreb, 3. prosinca 2010.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.
