U ponedjeljak, 28. kolovoza počela je Škola medijske pismenosti za učitelje u organizaciji Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu. Pristigao je velik broj prijava, a školu pohađa prvih 20 polaznika.
Uvodnu je riječ održao predsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu Danijel Labaš. Sve prisutne pozdravila je i ravnateljica OŠ Kustošija Gordana Kajić koja je domaćin škole, te voditeljica Škole medijske pismenosti Lana Ciboci Perša.
„Prenošenje znanja i vještina jedna je od središnjih zadaća osnovnih škola. Uz vodstvo i potporu učitelja, nastavnika i drugih odgojno-obrazovnih djelatnika zajednički pomažemo mladima da kritički razmišljaju i donose utemeljene odluke na internetu pazeći na svoju sigurnost“.
Predavanja i radionice pohađaju učitelji razredne nastave, hrvatskog jezika i knjižničari koji u hrvatskim školama imaju najvažniju ulogu u medijskom obrazovanju djece. Kroz tri dana škole vodeći stručnjaci za medijsku pismenost održat će 20 predavanja i radionica o kritičkom vrednovanju medijskih sadržaja, stvaranju medijskih sadržaja, dezinformacijama, elektroničkom nasilju, prikrivenom oglašavanju, mamilicama i senzacionalizmu u medijima, stereotipima, medijskim idealima ljepote, influencerima, medijskom obrazovanju u hrvatskim školama.
Učitelji i drugi odgojno-obrazovni djelatnici imaju ključnu ulogu u razvoju medijskih vještina i kompetencija mladih
Rezultati istraživanja medijskih kompetencija učitelja provedenog na nacionalnoj razini među učiteljima razredne nastave i hrvatskoga jezika pokazuju da sami učitelji često smatraju da im nije pružena zadovoljavajuća razina obrazovanja za poučavanje. Zanimljivo je da većina učitelja Hrvatskoga jezika smatra da niti oni (58,2 %) niti učitelji razredne nastave (62,3 %) nisu dovoljno educirani i medijski pismeni da bi mogli učenike educirati o sadržajima iz područja medijskog obrazovanja. S druge strane, učitelji razredne nastave smatraju da su i jedni i drugi dovoljno educirani pri čemu se više njih tako izjasnilo kad su u pitanju učitelji Hrvatskoga jezika (61,3 %), nego oni sami (52,5 %). Iako ih 70% smatra da zna prepoznati senzacionalizam u medijima, a čak 74% zauzima kritički stav prema izvorima informacija, tražeći treći izvor informacija kada vide da dva medija različito izvještavaju o istom događaju, znatno manje prakticiraju dimenziju medijske pismenosti usmjerenu na kreiranje sadržaja. Čak 56% ispitanih učitelja i učiteljica nikad nije snimilo audio ili video materijal, a 64% nikad nije kreiralo profil stranicu ili grupu na društvenim mrežama.
Promicanje medijske pismenosti u učionicama i školama nikad nije bilo toliko važno kao danas. Učitelji i učenici moraju se snalaziti u sve složenijem internetskom okruženju, u kojem nikad prije nije bilo toliko materijala za čitanje, slušanje i gledanje.
Škola medijske pismenosti održava se u organizaciji Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, a uz potporu Agencije za elektroničke medije. Cilj škole je promicanje važnosti osposobljavanja i usavršavanja te stjecanja novih vještina odgojno-obrazovnih djelatnika u području medijske pismenosti te podizanje javne svijesti o važnosti medijskog obrazovanja koje bi trebalo biti kontinuirani proces kroz cijeli život za sve korisnike medija. Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu kontinuirano radi na podizanju javne svijesti o važnosti medijskog obrazovanja, kao i educiranju raznih skupina korisnika kao što su djeca i mladi, roditelji, odgojno-obrazovni djelatnici, osobe treće životne dobi i drugi.
Da
