Pojam churnalism (eng. churn = uzmutiti, bućkati) nastao je paralelno sa širenjem uporabe priopćenja za medije, od strane bivšeg novinara BBC-a Waseema Zakira, koji je pomoću tog pojma nastojao dočarati sve negativne karakteristike korporativnog novinarstva u jednoj riječi. Churnalism je oblik novinarstva u kojemu se, zbog smanjenja troškova i vremena, novinari okreću PR i agencijskim vijestima te ostalim oblicima „upakiranih vijesti“, bez da prije toga i sami poduzmu mjere istraživanja i propitkivanja dobivene informacije. Takav odnos novinara prema informaciji ukazuje na „tešku bolest“ suvremenog novinarstva o kojoj govori i nagrađivani britanski novinar Nick Davies (2009). Vrijeme i novac su najbitniji, oni su nadređeni svim tradicionalnim novinarskim vrijednostima. Ova pojava proširila se u medijskim kućama diljem svijeta, s ciljem još brže produkcije vijesti.
Korporativno novinarstvo, okrenuvši se kapitalu, otvorilo je širok put deprofesionalizaciji, dezinformaciji i senzacionalizmu. Upravo zato, takva vrsta novinarstva polako postaje goruća tema među većinom analitičara suvremenog novinarstva. Problemi vođenja medija korporativnim načelima počeli su biti propitkivani i od strane samih novinara. Mijenjanjem temeljnih smjernica novinarske profesije, korporativno novinarstvo zamjerilo se svojim djelatnicima koji, kako objašnjava nagrađivani britanski novinar Nick Davies, iako vođeni krilaticom „dog doesn’t eat dog“, sve češće nastoje razriješiti probleme koji guše temelje novinarske autonomije i etike. Mnogi autori, među kojima je i Davies, tvrde da je novinarstvo u neizlječivom stadiju bolesti. Otkrivanjem niza nepravilnosti u britanskim, ali i svjetskim novinama, Davies je zauzeo pesimističan stav te je usporedio otkrivanje bolesti u novinarstvu sa saznanjem o smrtonosnoj bolesti – ne možemo ništa učiniti, samo možemo čekati da se sustav jednog dana sam uruši. Taj pesimističan stav Davies temelji na činjenicama o kojima je prije njega govorio i Zakir –churnalism je ušao u sve pore suvremenog novinarstva.
Problemi suvremenog novinarstva
Komercijalizacija medija postala je veliki problem istinitom izvještavanju. Istraživanje Sveučilišta u Cardiffu, kojeg je pobliže predstavio Davies (2009), govori o zapanjujućem podatku da se u pet najuglednijih britanskih novina (Times, Guardian, Independent, Daily Telegraph i Daily Mail) samo 12 % vijesti dobiva iz primarnih izvora, to jest iz autorskih tekstova profesionalnih novinara. Sve ostale vijesti dolaze iz nepotvrđenih izvora ili su direktno ili indirektno prepisane iz sekundarnih izvora kao što su vijesti novinskih agencija ili PR kuća koje promiču komercijalnu ili političku kampanju. Kako bi smanjili troškove, a time i povećale profit, medijske korporacije okrenule su se jeftinijim, sekundarnim izvorima informacije. Stoga ne čudi da Davies, iako i sam novinar Guardiana, današnje najveće kuće optužuje za churnalism. Novinarstvo se pretvara u profesiju prepisivanja, dok PR agencije i standardizirane agencijske vijesti polako postaju jedini izvor informiranja javnosti.
Još jedan problem koji se pojavio ulaskom korporativnog vlasništva na novinsko tržište jest smanjenje kadra novinara i urednika. Lokalne novine, koje ne mogu konkurirati jeftinoj i brzoj proizvodnji kakvu prakticiraju medijski koncerni, otpuštaju radnike i njihove redakcije se danas svode na nekolicinu novinara koji ne mogu temeljito raditi svoj posao. Isto se događa i u većim, nacionalnim publikacijama, gdje uslijed smanjenja troškova, mnogo novinara ostaje bez posla. Novinari koji su zadržali svoje radno mjesto, pak imaju veliki problem zadržavanja kvalitete uslijed sveopće erozije novinarskih standarda. Kadrovi se smanjuju, a povećanje njihove proizvodnje je ultimatum koji moraju ispoštovati kako bi opstali na tržištu. Lokalne i regionalne novine stoga gube svrhu kakve su imale u prošlom stoljeću. Nekad su velike nacionalne novine svoje informacije prikupljale iz manjih lokalnih publikacija koje su imale točan uvid u stanje svojih sredina. Zbog smanjenja broja zaposlenih novinara danas takvo novinarstvo više ne postoji, to jest ono je upalo u veliku krizu. Medijski koncerni su na taj način uzrokovali nestanak glavnog oslonca za pluralizam medija. Primat nad informiranjem ljudi u malim sredinama tako je prešao u ruke medijskih magnata. Očito je da uslijed takvih okolnosti novinarska profesija gubi na profesionalnosti, ali i reputaciji. Prema podacima koje je predstavio Davies, danas je u Britaniji više zaposlenih PR stručnjaka nego li novinara. Utjecaj britanskih trendova vidljiv je i u ostatku Europe i Hrvatskoj. Širenje zanimanja „reklamnih novinara“ ukazuje na pravo stanje suvremenog novinarstva, na razvijanje churnalisma kao posljedice ulaska „tržišnih igrača“ na medijsku scenu. Istina se više ne objavljuje, istina se prodaje. I to po skupoj cijeni za novinarstvo.
Autor:
Filip Mott, 19. veljače 2014.
Ažurirala:
Irena Domitrović, 5. travnja 2020.
Fotografija:
https://www.pixabay.com/
Izvor:
Davies, Nick (2009.) Flat Earth News, London: Vintage