Radijski prijenosi koji su ispisivali povijest
Radio je nekoć, dok mnogi od nas nisu bili niti rođeni, bio najznačajniji masovni medij, bez konkurencije. Iako i danas mnogima najdraži medij, ne može se poreći kako je televizija svojom pojavom postupno, ali sigurno „ukrala“ radiju titulu najznačajnijeg. Međutim, radio unatoč tomu, u ovom svijetu digitalizacije i informacijske revolucije koju je omogućio internet, ima svoje adute. Jedan je od njih svakako brzina jer da bi se neka vijest našla u radijskom programu dovoljno je tek pustiti telefonski poziv izvjestitelja u eter. Bez gubitka vremena na pripreme i montažu, bez napredne tehnologije, samo jedan poziv i događaj je već vijest. Upravo je ta prednost radiju kroz povijest često donosila slavu, a internetska stranica listverse.com, koja donosi izbore svakojakih „naj“ događaja, svojevremeno je objavila i izbor deset najznačajnijih radijskih prijenosa. Naravno, ono što je njima najznačajnije ne mora biti i ostatku svijeta, ali svakako je zanimljivo pogledati što su to izdvojili.
- Eksplozija cepelina Hindenburg našla se na popisu kao prvi takav značajan radijski trenutak. Riječ je o njemačkom cepelinu koji je konstruiran davne 1935. godine, kako bi prevozio putnike na relaciji Europa – SAD. Zbog vojnog embarga SAD-a Nijemci su umjesto helija, koji se inače koristio u cepelinima, odlučili upotrijebiti zapaljivi hidrogen. To je bio uzrok zapaljenja cepelina Hindenburg 1937. prilikom slijetanja u zračnu luku Lakehurst Naval, a osobito je bio dojmljiv način na koji je radijski izvjestitelj prenosio detalje nesreće, odnosno autentičnost i potresenost s kojom je o tom događaju govorio. Osobito je upečatljiva bila njegova fraza „Oh, the humanity!“, danas inače dobro poznata i često korištena u engleskom jeziku.
- Rat svjetova, radijska drama Orsona Wellesa, doslovno je na tisuće ljudi istjerala iz njihovih domova. Drama o invaziji Marsovaca emitirana je 30. listopada 1938., a kod slušatelja je izazvala pravu paniku jer je prezentirana kao prijenos stvarnih događaja koji se upravo odvijaju. Iako je jasno kako su prestrašeni slušatelji reagirali nakon što su saznali o čemu se zapravo radi, ovaj je „radijski prijenos“ Wellesu osigurao svjetsku slavu.
- Teorija relativnosti (e =mc2) Alberta Einsteina vjerojatno je njegovo najznačajnije postignuće, a znamenit je i njegov radijski nastup u kojemu je o toj teoriji progovorio. Uzgred rečeno, Einstein je kao dijete imao govornu manu te su ga zbog toga mnogi smatrali “bedakom”, a postao je jedna od najznačajnijih povijesnih ličnosti (i bez problema nastupio na radiju).
- „We shall fight on the beaches“ vjerojatno je najznamenitiji govor Winstona Churchilla, premijera Velike Britanije u vrijeme Drugog svjetskog rata, koji je na radiju emitiran 4. lipnja 1940. Inače, Churchill je bio vrstan govornik i mnogi njegove govore uzimaju kao primjere izvrsnih retoričkih nastupa.
- „I have a dream“ govor je Martina Luthera Kinga koji je postao simbolom borbe Afroamerikanaca za ravnopravnost u SAD-u. Govor u kojemu na simboličan način govori o snu gdje „bijeli“ i „crni“ žive zajedno, u slozi i kao ravnopravni, održao je 1963., a radijski prijenos toga govora jedna je od svijetlih točaka medija kao zagovaratelja i promicatelja ljudskih prava.
- Govor Adolfa Hitlera kojim je proglasio rat Poljskoj jedan je od primjera gdje su mediji opet odigrali značajnu ulogu. Hitler je u Njemačkoj postao popularan uvelike zbog učinkovitog korištenja propagande, odnosno manipulacije medijima. Napadom na Poljsku Hitler je započeo Drugi svjetski rat, a njegov govor u kojemu je proglasio rat prenijele su i prevodile brojne radijske postaje. O brzini i pravovremenosti radija kao medija govori i činjenica da je u SAD-u ovaj prijenos dva puta prekinut kako bi se najavilo da vlade Velike Britanije i Francuske sazivaju hitna vijećanja.
- „Soldier of Peace“ slavni je govor Mohandas Gandhija, indijskog političkog i duhovnog lidera te vođe Indijskog pokreta otpora, koji je emitiran i u radijskom eteru. Iako je Gandhi postao svojevrstan svjetski simbol nenasilne borbe za slobodu, bez utjecaja medija niti njegovo djelovanje ne bi poprimilo tako dalekosežne razmjere.
- Kubanska kriza bila je vrhunac i prekretnica Hladnog rata, a dogodila se 1962. kada je SSSR pokušao postaviti svoje nuklearne projektile na Kubu. Hladni rat obilježilo je nadmetanje SSSR-a i SAD-a u tehnologijama i naoružanju koje je prijetilo izbijanjem nuklearnog rata, a mediji su i u ovom slučaju imali veliku ulogu, što negativnu, što pozitivnu. John F. Kennedy, tadašnji predsjednik SAD-a, u svom je radijskom nastupu opisao tadašnju situaciju te je upozorio na prijetnju nuklearnog rata u slučaju da projektili s Kube ne budu uklonjeni.
- William Joyce, mnogima poznat i pod nadimkom Lord Hawhaw, jedna je od tamnijih točaka radijske povijesti. On je bio fašistički političar irsko-američkog porijekla, a ostao je zapamćen kao nacistički propagandist za vrijeme Drugog svjetskog rata. Svoje propagandne radijske emisije emitirao je s radijskih postaja u Berlinu, Hamburgu i Luksemburgu. S obzirom na to da slušanje njegovih emisija nije bilo protuzakonito niti u Velikoj Britaniji, one su među britanskim slušateljstvom postale popularan izvor zabave, a sam Joyce predmetom mržnje i ismijavanja. Njegov neuobičajeni akcent, zbog kojega je i dobio posprdan nadimak, došao mu je glave kada su ga engleski vojnici prepoznali upravo po govoru. Zadnji prijenos s njegove radijske postaje u svijet je odaslao vojnik koji je poručio da je Lord Hawhaw otišao i da se više neće vratiti.
- Pjesma „Daddy“ najpoznatije je djelo američke pjesnikinje Sylvie Plath, inače jedne od najvećih američkih spisateljica u povijesti. Premda za mnoge njezin radijski nastup nije po ničemu značajan, u američku je povijest ušao iz razloga što je Sylvia Plath nepunih mjesec dana nakon što je pročitala ovu pjesmu u eter počinila samoubojstvo. Tako je i ovaj radijski zapis postao značajnim dijelom povijesti, svjedočanstvo i sjećanje na slavnu pjesnikinju.
Autor:
Vladimir Preselj, 27. travnja 2013.
Ažurirala:
Tina Hrubi, 1. prosinca 2020.
Fotografija:
https://medium.com