Radijski prijenosi koji su ispisivali povijest

Radio je nekoć, dok mnogi od nas nisu bili niti rođeni, bio najznačajniji masovni medij, bez konkurencije. Iako i danas mnogima najdraži medij, ne može se poreći kako je televizija svojom pojavom postupno, ali sigurno „ukrala“ radiju titulu najznačajnijeg. Međutim, radio unatoč tomu, u ovom svijetu digitalizacije i informacijske revolucije koju je omogućio internet, ima svoje adute. Jedan je od njih svakako brzina jer da bi se neka vijest našla u radijskom programu dovoljno je tek pustiti telefonski poziv izvjestitelja u eter. Bez gubitka vremena na pripreme i montažu, bez napredne tehnologije, samo jedan poziv i događaj je već vijest. Upravo je ta prednost radiju kroz povijest često donosila slavu, a internetska stranica listverse.com, koja donosi izbore svakojakih „naj“ događaja, svojevremeno je objavila i izbor deset najznačajnijih radijskih prijenosa. Naravno, ono što je njima najznačajnije ne mora biti i ostatku svijeta, ali svakako je zanimljivo pogledati što su to izdvojili.

  1. Eksplozija cepelina Hindenburg našla se na popisu kao prvi takav značajan radijski trenutak. Riječ je o njemačkom cepelinu koji je konstruiran davne 1935. godine, kako bi prevozio putnike na relaciji Europa – SAD. Zbog vojnog embarga SAD-a Nijemci su umjesto helija, koji se inače koristio u cepelinima, odlučili upotrijebiti zapaljivi hidrogen. To je bio uzrok zapaljenja cepelina Hindenburg 1937. prilikom slijetanja u zračnu luku Lakehurst Naval, a osobito je bio dojmljiv način na koji je radijski izvjestitelj prenosio detalje nesreće, odnosno autentičnost i potresenost s kojom je o tom događaju govorio. Osobito je upečatljiva bila njegova fraza „Oh, the humanity!“, danas inače dobro poznata i često korištena u engleskom jeziku.
  2. Rat svjetova, radijska drama Orsona Wellesa, doslovno je na tisuće ljudi istjerala iz njihovih domova. Drama o invaziji Marsovaca emitirana je 30. listopada 1938., a kod slušatelja je izazvala pravu paniku jer je prezentirana kao prijenos stvarnih događaja koji se upravo odvijaju. Iako je jasno kako su prestrašeni slušatelji reagirali nakon što su saznali o čemu se zapravo radi, ovaj je „radijski prijenos“ Wellesu osigurao svjetsku slavu.
  3. Teorija relativnosti (e =mc2) Alberta Einsteina vjerojatno je njegovo najznačajnije postignuće, a znamenit je i njegov radijski nastup u kojemu je o toj teoriji progovorio. Uzgred rečeno, Einstein je kao dijete imao govornu manu te su ga zbog toga mnogi smatrali “bedakom”, a postao je jedna od najznačajnijih povijesnih ličnosti (i bez problema nastupio na radiju).
  4. We shall fight on the beaches“ vjerojatno je najznamenitiji govor Winstona Churchilla, premijera Velike Britanije u vrijeme Drugog svjetskog rata, koji je na radiju emitiran 4. lipnja 1940. Inače, Churchill je bio vrstan govornik i mnogi njegove govore uzimaju kao primjere izvrsnih retoričkih nastupa.
  5. I have a dream“ govor je Martina Luthera Kinga koji je postao simbolom borbe Afroamerikanaca za ravnopravnost u SAD-u. Govor u kojemu na simboličan način govori o snu gdje „bijeli“ i „crni“ žive zajedno, u slozi i kao ravnopravni, održao je 1963., a radijski prijenos toga govora jedna je od svijetlih točaka medija kao zagovaratelja i promicatelja ljudskih prava.
  6. Govor Adolfa Hitlera kojim je proglasio rat Poljskoj jedan je od primjera gdje su mediji opet odigrali značajnu ulogu. Hitler je u Njemačkoj postao popularan uvelike zbog učinkovitog korištenja propagande, odnosno manipulacije medijima. Napadom na Poljsku Hitler je započeo Drugi svjetski rat, a njegov govor u kojemu je proglasio rat prenijele su i prevodile brojne radijske postaje. O brzini i pravovremenosti radija kao medija govori i činjenica da je u SAD-u ovaj prijenos dva puta prekinut kako bi se najavilo da vlade Velike Britanije i Francuske sazivaju hitna vijećanja.
  7. Soldier of Peace“ slavni je govor Mohandas Gandhija, indijskog političkog i duhovnog lidera te vođe Indijskog pokreta otpora, koji je emitiran i u radijskom eteru. Iako je Gandhi postao svojevrstan svjetski simbol nenasilne borbe za slobodu, bez utjecaja medija niti njegovo djelovanje ne bi poprimilo tako dalekosežne razmjere.
  8. Kubanska kriza bila je vrhunac i prekretnica Hladnog rata, a dogodila se 1962. kada je SSSR pokušao postaviti svoje nuklearne projektile na Kubu. Hladni rat obilježilo je nadmetanje SSSR-a i SAD-a u tehnologijama i naoružanju koje je prijetilo izbijanjem nuklearnog rata, a mediji su i u ovom slučaju imali veliku ulogu, što negativnu, što pozitivnu. John F. Kennedy, tadašnji predsjednik SAD-a, u svom je radijskom nastupu opisao tadašnju situaciju te je upozorio na prijetnju nuklearnog rata u slučaju da projektili s Kube ne budu uklonjeni.
  9. William Joyce, mnogima poznat i pod nadimkom Lord Hawhaw, jedna je od tamnijih točaka radijske povijesti. On je bio fašistički političar irsko-američkog porijekla, a ostao je zapamćen kao nacistički propagandist za vrijeme Drugog svjetskog rata. Svoje propagandne radijske emisije emitirao je s radijskih postaja u Berlinu, Hamburgu i Luksemburgu. S obzirom na to da slušanje njegovih emisija nije bilo protuzakonito niti u Velikoj Britaniji, one su među britanskim slušateljstvom postale popularan izvor zabave, a sam Joyce predmetom mržnje i ismijavanja. Njegov neuobičajeni akcent, zbog kojega je i dobio posprdan nadimak, došao mu je glave kada su ga engleski vojnici prepoznali upravo po govoru. Zadnji prijenos s njegove radijske postaje u svijet je odaslao vojnik koji je poručio da je Lord Hawhaw otišao i da se više neće vratiti.
  10. Pjesma „Daddy“ najpoznatije je djelo američke pjesnikinje Sylvie Plath, inače jedne od najvećih američkih spisateljica u povijesti. Premda za mnoge njezin radijski nastup nije po ničemu značajan, u američku je povijest ušao iz razloga što je Sylvia Plath nepunih mjesec dana nakon što je pročitala ovu pjesmu u eter počinila samoubojstvo. Tako je i ovaj radijski zapis postao značajnim dijelom povijesti, svjedočanstvo i sjećanje na slavnu pjesnikinju.

 

 

Autor:

Vladimir Preselj, 27. travnja 2013.

 

Ažurirala:

Tina Hrubi, 1. prosinca 2020.

 

Fotografija:

https://medium.com