DKMK s partnerima predstavio rezultate prvog nacionalnog komparativnog istraživanja o sigurnosti djece na internetu
U utorak, 21. studenog 2017. godine u sjedištu Hrvatskog telekoma – Sky Office, predstavljeni su rezultati prvog nacionalnog komparativnog istraživanja o medijskim navikama djece i praksama i stavovima njihovih roditelja, te iskustvima i sigurnosti djece na internetu. Rezultate su predstavili Igor Kanižaj, potpredsjednik DKMK-a i koordinator hrvatskog tima EU Kids Online, Nataša Rapaić, članica Uprave HT-a i glavna operativna direktorica za privatne korisnike, Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije i Ante Šalinović, voditelj istraživanja u Ipsos Pulsu.
Samo 11% mladih je tražilo pomoć druge osobe nakon što su bili izloženi uznemirujućem sadržaju
Ovim se istraživanjem Hrvatska uključila u svjetski standard praćenja sigurnosti djece na internetu, temeljem sudjelovanja u EU Kids Online konzorciju kojeg čine 33 zemlje. U istraživanju je sudjelovalo 1.017 djece u dobi od 9 do 17 godina te onaj roditelj koji ima više uvida u prakse djeteta na internetu. Neki od ključnih rezultata su:
- Svako četvrto dijete u dobi od 9 do 14 godina te svako treće dijete u dobi od 15 do 17 godina je u potpunosti ili uglavnom zabrinuto za svoju privatnost na internetu.
- Najkorištenija društvena mreža među djecom od 9 do 17 je Facebook, dok se na drugom mjestu nalazi Instagram.
- Svako deseto dijete u dobi od 15 do 17 godina prihvaća sve zahtjeve za prijateljstvom drugih ljudi na društvenim mrežama. Istovremeno, gotovo svako četvrto dijete te dobi svakoga tjedna traži na internetu nove prijatelje ili kontakte.
- Svako peto dijete u dobi od 9 do 17 godina u potpunosti ili uglavnom ne zna promijeniti postavke privatnosti, na društvenim mrežama.
- Svako četvrto dijete u dobi od 9 do 11 godina je reklo da se tvrdnja „Znam kada smijem i kada ne smijem dijeliti informacije na internetu“ u potpunosti ili uglavnom ne odnosi na njih.
- Gotovo svako treće dijete u dobi od 9 do 17 godina je u posljednjih godinu dana komuniciralo na internetu s osobama koje nisu upoznali uživo. To je činilo svako deseto dijete u dobi od 9 do 11 godina, svako četvrto dijete u dobi od 12 do 14 godina te gotovo 1/2 djece u dobi od 15 do 17 godina.
- Više od 1/10 djece u dobi od 9 do 17 godina se u posljednjih godinu dana susrelo uživo s osobom koju su upoznali na internetu. To je napravilo svako četvrto dijete u dobi od 15 do 17 godina i svako deseto dijete u dobi od 12 do 14 godina. Djeca koja više vremena provode na internetu češće odlaze na takve susrete
- Kada ih je zadnji put na internetu nešto uznemirilo ili im zasmetalo, više od pola djece u dobi od 9 do 17 godina je zatvorilo aplikaciju, svako treće dijete je blokiralo osobu kako ih ona više ne bi mogla kontaktirati, svako četvrto dijete ignoriralo je problem, a svako peto dijete promijenilo je postavke privatnosti.
- U proteklih godinu dana više od pola djece u dobi od 9 do 17 godina primilo je povređujuću ili neprimjerenu poruku. Pritom je takvu poruku primilo više od 1/3 djece u dobi od 9 do 11 godina, gotovo 1/2 djece u dobi od 12 do 14 godina te gotovo 3/4 djece u dobi od 15 do 17 godina. Djeca koja su tijekom tjedna i preko vikenda više vremena provodila na internetu, češće su dobivala takve poruke.
- Više od 1/10 djece u dobi od 9 do 17 godina bilo je zastrašivano na internetu u posljednjih godinu dana.
- Roditelji češće o aktivnostima na internetu razgovaraju s djecom mlađe dobi. Istovremeno, roditelji puno češće nadziru aktivnosti na internetu mlađe djece, ali i mlađoj djeci češće daju savjete što učiniti ukoliko ih netko uznemirava na internetu.
Osvrćući se na rezultate, Igor Kanižaj, DKMK, je izjavio kako je ovo prvi korak u sustavnom istraživanju medijskih navika djece i roditelja temeljem kojega ćemo moći razvijati nove obrazovne politike s ciljem osnaživanja djece i mladih u medijskoj pismenosti. Rezultati pokazuju kako je i djeci i roditeljima potrebna edukacija. Nastavila je Nataša Rapaić iz HT-a i istaknula kako djeca i mladi trebaju uživati u svim prednostima interneta za komunikaciju, zabavu i učenje, no odgovorno i oprezno, te da vjeruje da će podaci i preporuke iz istraživanja služiti oblikovanju konkretnih i sustavnih obrazovnih politika. Zaključio je Robert Tomljenović, AEM, ističući da rezultati istraživanja potvrđuju kako je potrebno dodatno intenzivirati napore i da svi zajedno moramo još više raditi na medijskoj pismenosti, te da cijelo društvo mora shvatiti njezinu važnost.
Koordinator istraživanja je Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu, a glavni partneri su Agencija za elektroničke medije i Hrvatski Telekom. Ostali partneri su OŠ Većeslava Holjevca (Grad Zagreb), Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti te Centar za nestalu i zlostavljanu djecu. Projekt podržavaju Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Grad Zagreb, Ured za obrazovanje, kulturu i sport.
Foto: hurin.hr