Glazba je sastavni dio ljudskih života i ima osobito važnu ulogu u socijalizaciji djece i adolescenata. Smatra se da prosječno dijete tjedno provede 21 sat slušajući glazbu, a mnoga djeca svoje najveće idole pronalaze upravo među glazbenicima. Sve to pokazuje da glazba može imati utjecaj na naše živote, a osobito na živote onih najmlađih. Ono što zabrinjava su velike količine nasilnih pjesama koje, kako pokazuju istraživanja, mogu potaknuti nasilna razmišljanja i agresivno ponašanje.

“I kill children, I love to see them die. I kill children to make their mothers cry. I crush them under my car and I love to hear them scream. I feed them poison candy and spoil their Halloween. I kill children, I bang their heads in doors. I kill children, I can hardly wait for yours.” Riječi su to pjesme “I Kill Children” američkog benda Dead Kennedys koja na najbolji način pokazuje koliko nasilne mogu biti pjesme koje su svakodnevno prisutne u našim životima. Da mogu utjecati na slušatelje, pokazuju rezultati jednog istraživanja prema kojem su ispitanici koji su u eksperimentu bili izloženi nasilnim tekstovima pjesama svoj odnos prema ženama smatrali puno kontradiktornijima u odnosu na ispitanike koji nisu slušali nasilne pjesme. Stručnjaci su čak uspjeli dokazati veće probleme u školi, veći broj uhićenja, konzumiranje droga i nasilnog ponašanja kod osoba koje su slušale rap i heavy metal koje mnogi smatraju najnasilnijim glazbenim žanrovima. Upravo je jedan od najpoznatijih svjetskih rapera Eminem često prozivan zbog nasilnih pjesama u kojima osobito potiče na mržnju prema ženama. Tako primjerice u pjesmi Kim opisuje kako ubija svoju ženu, dok u pjesmi Kill You opisuje kako planira silovati i ubiti vlastitu majku. No, osim zbog tekstova pjesama, Eminem je često kritiziran i zbog svojih glazbenih spotova. Jedan od njih je i Space Bound u kojem Eminem tumači lik koji, nakon što posumnja da ga vara, ubija svoju djevojku, a zatim se i sam ubija hicem iz pištolja.

Prema nekim procjenama, čak 20 posto glazbenih spotova sadrži nasilne scene, a njihov se broj iz godine u godinu sve više povećava. Istraživanja koja su proučavala spotove na MTV-u pokazala su da čak od 50 do 70 posto spotova koji se prikazuju na tom glazbenom kanalu sadrži barem jednu nasilnu scenu. Nadalje, rezultati istraživanja pokazali su i da su djecu, koja su u velikim količinama gledala MTV, njihovi vršnjaci opisali kao verbalno i fizički puno agresivnije osobe u odnosu na drugu djecu. Jednako su ih ocijenili i njihovi profesori koji su uz navedene karakteristike istaknuli i kako takva djeca puno rjeđe pomažu svojim vršnjacima.

Stručnjake pak kod nasilnih glazbenih spotova zabrinjavaju nasilne scene budući da su prikazane na vrlo realističan način. Nasilnici gotovo nikad nisu kažnjeni niti je prikazana bol, patnja i posljedice za žrtve nasilnih djela, a nasilna se djela stalno iznova događaju što može oblikovati sliku o vanjskom svijetu, potaknuti nasilna razmišljanja, ali i agresivno ponašanje kod gledatelja. Taj je utjecaj i povećan ukoliko su upravo glazbene zvijezde – počinitelji nasilja. Zanimljiva je činjenica da nasilni i seksualni sadržaji u spotovima utječu i na njihovu popularnost. Prisjetimo se samo Rihanne. Spot koji je snimila za pjesmu „Man Down“ šokirao je Američko udruženje roditelja koje je, zbog scene u kojoj Rihanna glumi mladu djevojku koja ubija svojeg silovatelja, zatražilo zabranu emitiranja spota zbog straha da bi žrtve silovanja mogle slijediti Rihannin primjer. Nasilne glazbene spotove možemo pronaći i u Hrvatskoj. U spotu popularne grupe Magazin pjevačica Andrea Šušnjara glumi seksi dominu koja zavezanog mladića polijeva spužvom natopljenom benzinom te ga na kraju spota i zapali. Ne smijemo zaboraviti ni Porinom nagrađeni spot „Teške boje“ u kojem je pjevač Goran Bare preliven krvlju te razapet na križu. Sve su to spotovi koji su privukli veliku pozornost javnosti i o kojima su mediji izvještavali tjednima pa čak i mjesecima.

Ako najviše pozornosti dajemo provokativnim pjevačima s neprimjerenim pjesmama i glazbenim spotovima, ako takve glazbenike nagrađujemo najvećim glazbenim nagradama – kakvu poruku šaljemo našim najmlađima? Bi li oni zaista trebali biti idoli najmlađima, koji bi trebali slijediti njihove primjere i oponašati njihova djela?

 

 

Autorica:

Lana Ciboci, 30. prosinca 2012.

 

Ažurirala:

Ivana Folo, 23. ožujka 2021.

 

Fotografija:

www.nydailynews.com

 

Literatura: 

Školske novine, 4. prosinca