Internetsko ili online novinarstvo zaseban je oblik novinarstva jer se ostvaruje putem interneta kao medija, a samim time ima neke posebnosti u načinu prezentacije sadržaja i rutinama rada. U definiciju internetskog novinarstva potrebno je uključiti i karakteristike online okruženja koje razlikuju nove medije od starih medija. Stoga internetsko novinarstvo definiramo kao nov način prezentiranja novosti, u skladu s karakteristikama interneta, te njihove distribucije posredstvom online medija.

Razlike internetskog i klasičnog novinarstva

Doug Millison razlikuje internetsko novinarstvo od ostalih oblika novinarstva na temelju četiri kriterija: online pristup istodobno s događajem, što znači da se internetsko novinarstvo može ostvarivati istodobno kad se ostvaruje i događaj o kojem se izvještava. Iako je to karakteristika i starih medija, ona je dobila prošireni oblik i povratnu vezu. Idući kriterij je online – kasniji pristup koji predstavlja činjenicu da se internetsko novinarstvo koristi i prednostima pristupa nakon događaja. Novostima objavljenima u online medijima može se pristupiti odmah ili kasnije. Za razliku od filma, tiska ili televizije, upotreba interneta omogućuje jednostavan pristup sadržaju. Treći kriterij je online – multimedija koja podrazumijeva da internetsko novinarstvo može uključivati multimedijske elemente: tekst i sliku (kao novine i knjige), zvuk, glazbu, video i animaciju (kao radio, tv i film), te trodimenzionalnost i virtualno okruženje. Posljednji kriterij po kojem se internetsko novinarstvo razlikuje od ostalih oblika novinarstva je online interaktivnost. Online novinarstvo je interaktivno, a temelj su toga koncepta poveznice. 

Karakteristike interneta kao medija

Također, internetsko se novinarstvo može usporediti s klasičnim novinarstvom pomoću karakteristika medija putem kojeg se ostvaruje, a to je internet. Njega karakteriziraju neposrednost, interaktivnost, multimedijalnost, nelinearnost, povezivanje poveznicama, te arhiviranost.

Neposrednost je karakteristika interneta koja omogućuje da se događaj ili predmet što više približi korisniku. Ona se manifestira u aktualnosti obnove sadržaja u online medijima jer omogućuje objavljivanje informacija trenutno, bez trošenja vremena na tisak ili na fizičku distribuciju. Prednosti neposrednosti koje klasični mediji ne mogu postići tiču se raznovrsnosti (najvažnije priče nude veliki broj različitih ljudi i događaja vezanih uz temu), širenje (novim se informacijama dopunjuju prethodne zbog neograničenosti prostora i korisnik je na taj način cjelovito informiran), kvaliteta (lako se ispravljaju pogreške i nanovo objavljuju ispravne informacije), te kontekst (internet omogućuje davanje cijelog konteksta određenoj temi u trenutku događanja). Nedostatak neposrednosti je lagana izmjena sadržaja što vodi u nepostojanje kontrole informacija koju klasični mediji posjeduju.

Interaktivnost je temeljna karakteristika interneta i često se ističe kao razlog njegove popularnosti. Međutim, kada se govori o internetskom novinarstvu, većina online medija ima mali stupanj interaktivnosti jer profesionalni komunikator (novinar, urednik…) „pakira“ poruku i dostavlja ju pasivnim korisnicima. S druge strane, pojedini mediji dopuštaju određenu razinu personalizacije pri čemu korisnici sami odlučuju koje će se novosti prikazati na prvoj stranici online medija ili koje će vijesti primati elektroničkom poštom.

Multimedijalnost se definira kao upotreba više različitih medijskih izraza (tekst, audio i video sadržaji, grafika, animacija) za prenošenje informacija. Takav način prezentacije često smanjuje vrijednost sadržaja za korisnike jer im reklame ili videosnimke odvlače pozornost s teksta. Prednost koju nudi multimedijalnost u odnosu na klasične medije je da korisnik osobno odabire smjer priče. To je osnovna razlika između “novomedijske” multimedije i one koju nudi, primjerice, televizija.

Nelinearnost omogućuje korisnicima da odmah preuzmu informacije koje žele, bez potrebe da pregledavaju cijeli sadržaj dok ne pronađu ono što traže. Temelj nelinearnosti je povezivanje poveznicama jer one potiču korisnike da čitaju na nelinearan način. Klasični mediji imaju linearno organiziran sadržaj, pa tako primjerice slušatelj radija može samo čekati dok završe vijesti i vremenska prognoza kako bi čuo stanje u prometu. On ima vrlo malo kontrole nad sadržajem koji želi slušati.

Arhiviranost je sama po sebi velika prednost online medija nad klasičnima jer označava pohranjivanje i ponovno prikazivanje velikih količina informacija. Osim novih izdanja, arhivirati se mogu i stara, klasična izdanja novina. Primjerice, Washington Post je arhivirao sva svoje izdanja od 1877. godine do danas, te tako stvorio kolekciju svih izdanja na jednome mjestu, a ujedno i sačuvao sve objavljene informacije.

 

 

Autorica:

Tina Hrubi, 14. veljače 2014.

 

Ažurirala:

Tina Hrubi, 19. kolovoza 2020.

 

Fotografija:

https://www.pixabay.com

 

Izvor:

Brautović, M. (2011) Online novinarstvo, Zagreb: Školska knjiga.