Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu obilježilo je Dane medijske pismenosti 2023. konferencijom na kojoj su predstavljeni rezultati istraživanja medijskih kompetencija učitelja. Istraživanje je od studenog 2021. do veljače 2022. provedeno na nacionalnoj razini među učiteljima razredne nastave i Hrvatskoga jezika, uz pomoć voditelja županijskih stručnih vijeća. Medijska kompetencija učitelja bila je na taj način istražena upravo među onim učiteljima koji primarno nose medijsko obrazovanje u školama.
Konferencija je započela okruglim stolom na kojem su sudjelovale Ivana Dubovečak (Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja), Željana Đevenica (učiteljica, OŠ Nikole Tesle, Zagreb), Dorotea Prenner (učiteljica, OŠ Većeslava Holjevca, Zagreb) te Alojzija Tvorić Kučko (učiteljica, OŠ Marije Jurić Zagorke, Vrbovec).
Okrugli stol moderirala je Lana Ciboci Perša iz Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu koja je predstavila rezultate istraživanja.
Opći rezultati pokazuju da sami učitelji često smatraju da im nije pružena zadovoljavajuća razina obrazovanja za poučavanje. Zanimljivo je da većina učitelja Hrvatskoga jezika smatra da niti oni (58,2 %) niti učitelji razredne nastave (62,3 %) nisu dovoljno educirani i medijski pismeni da bi mogli učenike educirati o sadržajima iz područja medijskog obrazovanja. S druge strane, učitelji razredne nastave smatraju da su i jedni i drugi dovoljno educirani pri čemu se više njih tako izjasnilo kad su u pitanju učitelji Hrvatskoga jezika (61,3 %), nego oni sami (52,5 %). Iako ih 70% smatra da zna prepoznati senzacionalizam u medijima, a čak 74% zauzima kritički stav prema izvorima informacija, tražeći treći izvor informacija kada vide da dva medija različito izvještavaju o istom događaju, znatno manje prakticiraju dimenziju medijske pismenosti usmjerenu na kreiranje sadržaja. Čak 56% ispitanih učitelja i učiteljica nikad nije snimilo audio ili video materijal, a 64% nikad nije kreiralo profil stranicu ili grupu na društvenim mrežama.
Iako su svjesni da im nedostaje kompetencija za rad s djecom u ovom području, tek je manji broj učitelja sudjelovao u programima neformalnog medijskog obrazovanja – 12,6 % učitelja razredne nastave i 21,9 % učitelja Hrvatskoga jezika. Sudionice okruglog stola su prepoznale i kako je u njihovom vlastitom formalnom obrazovanju bila manjkava priprema za predavanje medijske pismenosti; u programima fakulteta koji obrazuju učitelje nije bilo usavršavanja i osposobljavanja iz područja medija.
Kao jedna od glavnih prepreka stvaranju medijskih sadržaja za nastavu, istaknuta su ograničenja satnice, koja već predviđa i previše sadržaja koji je potrebno obraditi, a da bi ostalo adekvatno vrijeme za bavljenje medijskim obrazovanjem. Tako se u nastavi Hrvatskog jezika tek 10% satnice može posvetiti medijskom obrazovanju. Dodatno, teško je obradu multimedijskih sadržaja smjestiti u vremenska ograničenja nastavnih sati, pa i kada su na raspolaganju blok-satovi.
S pozitivne strane, naglašeno je i kako ozbiljnu ulogu u podršci medijskom obrazovanju u školi mogu imati školski knjižničari, koji imaju pristup raznolikim materijalima, a nisu u tolikoj mjeri ograničeni trajanjem nastavnih sati.
Spomenuta je i ideja kojoj je podršku u ispitivanju izrazilo čak 52% učitelja – ona o medijskom obrazovanju kao zasebnom, izbornom predmetu, koji bi omogućio obrađivanje onih sadržaja za koje nastava Hrvatskog jezika ne ostavlja prostora. Izborni predmet posvećen medijskoj pismenosti mogao bi biti predviđen za one učenike koji žele naučiti više, a takav zasebni predmet mogli bi predavati visoko motivirani učitelji koji su prošli usavršavanje za medijsko obrazovanje – složile su se Željana Đevenica i Dorotea Prenner.
Zaključeno je kako je uz važnu ulogu Agencije za odgoj i obrazovanje u usavršavanju učitelja i stručnih suradnika u medijskom obrazovanju, ključno i umrežavanje učitelja među kojima se dijele informacije o (neformalnim) programima usavršavanja te prilikama za sudjelovanje u projektnim i drugim aktivnostima.
Sljedeći segment na konferenciji bili su primjeri dobre prakse u medijskom obrazovanju učitelja u kojem su govornici bili Draženka Stančić (OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ivanec), Nika Petković (Sedmi kontinent), Tomislav Levak (Akademija za umjetnost i kulturu, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Osijek) te Katarina Blažina Mukavec (Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu).
Kao posljednji dio konferencije istaknuti su primjeri dobre prakse u medijskom obrazovanju djece, a govornici u tom dijelu bili su Jelena Alpeza (DV Pčelica), Dejan Šiptar (OŠ Ludina, Velika Ludina), Majda Milevoj Klapčić (SŠ Mate Blažine, Labin) te Marina Buhin (Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću, Zabok).
Konferencija je održana u sklopu projekta Medijsko obrazovanje je važno.MOV u čijoj provedbi sudjeluje 11 partnerskih organizacija (Institut za razvoj i međunarodne odnose, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Pragma, Telecentar, Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu, Udruga Bacači sjenki, Kurziv, Gong, Dječji kreativni centar DOKKICA, Info zona, Centar za kulturu Zlatna vrata). Ukupna vrijednost projekta je 2.975.852,47 kuna od čega je 85 posto financirano sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda (ESF), a 15 posto sredstvima Državnog proračuna Republike Hrvatske.
