U utorak, 14. 2. 2023., od 12:30 do 14:00 na platformi Zoom održane su treće konzultacije u okviru strukturiranoga dijaloga na projektu Medijsko obrazovanje je važno.MOV. Na konzultacijama se raspravljalo o ulozi i važnosti neformalnih programa u medijskom obrazovanju. Moderatorica konzultacija bila je Branimira Penić iz Hrvatskog debatnog društva, a na konzultacijama su sudjelovali i predstavnici Kurziva – Platforme za pitanja kulture, medija i društva, koji su i autori smjernica o medijskom obrazovanju unutar neformalnog obrazovanja, te predstavnici Gonga koji je na čelu projekta Medijsko obrazovanje je važno.MOV.
Na konzultacijama se raspravljalo o važnosti programa neformalnog obrazovanja, koje najčešće provode organizacije civilnoga društva, u medijskom obrazovanju. U svrhu utvrđivanja okvira za provedbu konzultacija predstavljeni su ciljevi i preporuke za razvoj i daljnju razradu smjernice o ulozi neformalnih programa u medijskom obrazovanju, a sudionici strukturiranog dijaloga pomoću alata Mentimetar u tijeku konzultacija odgovarali na pitanja što je za njih medijsko obrazovanje, što je neformalno obrazovanje i tko su provoditelji programa neformalnog obrazovanja, kao i provode li oni programe medijskoga obrazovanja. Odgovori na navedena pitanja ukazuju na činjenicu da većina sudionika uključenih u konzultacije ima iskustva u provođenju neformalnih obrazovnih programa te da ih provode kako u školama tako i izvan njih. Ponuđeno je i nekoliko primjera dobre prakse u kontekstu govora o programima provođenim u području medijskoga obrazovanja – najčešće radionica usmjerenih na razvoj kompetencija sudionika za prepoznavanje lažnih vijesti.
Unatoč činjenici da sudionici imaju iskustvo u provedbi programa za poboljšanje medijske pismenosti i medijskoga obrazovanja, ističu da se često susreću s problemima vezanim za osiguravanje kontinuiteta tih programa. Kao najčešće izazove u provedbi programa navode i nedostatak infrastrukture za kvalitetnu i dugoročnu provedbu programa, nedostatak projektnoga financiranja, kao i izostanak podrške institucija državne i lokalne vlasti te nedovoljan broj korisnika koji se žele uključiti u takve programe. Tomu su najčešći uzroci činjenice da se kvaliteta neformalnih programa nerijetko dovodi u pitanje te da udruge vrlo teško dolaze do novih suradnika u školama, kao i otpor roditelja prema provedbi programa medijske pismenosti u školama.
U nastavku se, stoga, raspravljalo i mogućnostima za uspostavljanja sustava priznavanja i vrednovanja neformalnih obrazovnih programa u području medijske pismenosti. Na pitanje o tome koji kriteriji trebaju postojati za priznavanje i vrednovanje programa neformalnog obrazovanja, sudionici su odgovorili da se naglasak treba staviti na razvoj suradnje s osnivačima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola te organiziranje plaćenih ljetnih kampova ili radionica u koje bi se uključili nastavnici, učitelji i učenici.
Sustav, prema mišljenju sudionika, podršku osiguravanju kvalitete neformalnih obrazovnih programa može pružiti i kontinuiranim financiranjem, odnosno redovitim objavljivanjem natječaja te uspostavljanjem mreže za međuorganizacijske mentorske edukacije kojima bi se metodom peer learninga i međusobnim pružanjem podrške osnažilo udruge za provedbu programa u području medijske pismenosti. Također, sudionici su istaknuli da je važno uključiti predstavnike udruga koje se bave medijskim obrazovanjem kao stručnjake u proces validacije programa i izrade kriterija za osiguravanje kvalitete tih programa.
Kao javna tijela koja bi trebala pružati podršku, odnosno poticati neformalne programe medijske pismenosti, sudionici konzultacija istaknuli su Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Agenciju za odgoj i obrazovanje, tijela lokalne vlasti, škole, ali i ostale javne ustanove, poput knjižnica, pučkih učilišta te društvenih i kulturnih centara. Jedan je od prijedloga i uspostavljanje kriterija pomoću kojih bi AZOO osigurao kvalitetu programa neformalnog obrazovanja i njihovo uključivanje u svoj katalog edukacija za nastavnike. Postavljeno je i pitanje kako potaknuti javne ustanove da sudjeluju u projektima za razvoj medijske pismenosti kao partneri ili suradnici. Odgovori sudionika ukazali su na potrebu za pravovremenim uključivanjem ustanova u razvoj takvih programa i projekata, kao i potrebu za raspisivanjem natječaja za projekte koji bi potaknuli suradnju između javnih ustanova i organizacija civilnoga društva. Prijedlozi sudionika o tome kako osigurati sudjelovanje građana i organizacija civilnoga društva u svim segmentima policy ciklusa koji se tiču obrazovnih politika bili su usmjereni na uspostavljanje radnih skupina za izradu policy dokumenata, deliberativno anketiranje građana te izradu dugotrajne i kvalitetne medijske kampanje kojom bi se promovirale koristi koje donosi uključivanje u neformalne obrazovne programe.
U zaključnome dijelu konzultacija sudionici su dobili priliku po važnosti rangirati preporuke istaknute u smjernicama za poboljšanje položaja neformalnih obrazovnih programa u području medijskoga obrazovanja. Sudionici su kao najvažniju istaknuli preporuku da se osiguraju višegodišnje potpore programima medijske pismenosti u svrhu osiguravanja njihova kontinuiteta i stabilnoga razvoja te omogućavanja trajnije suradnje. Kao druga po važnosti istaknuta je preporuka da se uspostave transparentni i jasni kriteriji i standardi za suradnju organizacija civilnoga društva i odgojno-obrazovnih ustanova. Iz navedenoga može se zaključiti da je za osiguranje kvalitete provedbe neformalnih obrazovnih programa u području medijske pismenosti potrebno osigurati kontinuiranu financijsku podršku, kao i odrediti jasne i transparentne kriterije pomoću kojih bi se osigurala trajnija suradnja udruga s ustanovama formalnoga obrazovanja.
Susret je organiziran u sklopu projekta UP.04.2.1.06.0047 Medijsko obrazovanje je važno.MOV sufinanciranog sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost Gonga.
