Razvojem online medija povećala se interaktivnost između medija i čitatelja. Nikad prije čitatelji nisu imali više mogućnosti za komentiranje i raspravu o medijskim proizvodima. Otvorite li vijest na bilo kojem portalu u Hrvatskoj, pronaći ćete mnoštvo zanimljivih komentara, od onih konstruktivnih do zlonamjernih komentara punih uvreda i govora mržnje. Iako je česta pretpostavka da će rastom interaktivnosti u online medijima porasti i kvaliteta rasprave vezane uz vijesti, dojam je da je u Hrvatskoj ta svrha manje bitna. Nije bez razloga nastala ona Haters gonna hate izreka posvećena svim internetskim hejterima, jer čini se da komentari uglavnom služe kao ispušni ventil za sve naše probleme i frustracije, a većina ih u sebi sadrži negativan kontekst ili konotacije.
Veliki dio komentara kažnjiv je zakonom
Ono čega hejteri često nisu svjesni je da su njihove uvrede, govor mržnje i kleveta/sramoćenje kojim se koriste kažnjive zakonom. Naime, na temelju članka 147. Kaznenog zakona koji je stupio na snagu 1.1.2013. godine, uvreda se kažnjava iznosom do devedeset dnevnih iznosa. Stavak II. istog tog članka, predviđa kaznu za djelo uvrede putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način zbog čega je uvreda postala pristupačnom većem broju osoba. U sudskoj praksi i pravnoj teoriji uvredom se smatra”svako očitovanje kojim se omalovažava osjećaj osobne vrijednosti ili izražava nepoštovanje ljudskog dostojanstva druge osobe.” *
Prema članku 149. Kaznenog zakona, klevetom se smatra iznošenje ili prenošenje neistinite činjenične tvrdnje koja može škoditi nečijoj časti ili ugledu, znajući da je neistinita.** Kad je u pitanju govor mržnje, u Kaznenom zakonu ne spominje se izravno definicija pojma, no članak 325. govori o javnom poticanju na nasilje i mržnju. Stavak I. članka 325 glasi:
”Tko putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način javno potiče ili javnosti učini dostupnim letke, slike ili druge materijale kojima se poziva na nasilje ili mržnju usmjerenu prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, podrijetla, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili kakvih drugih osobina, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.” ***
Pojam psovke definira se u rječniku hrvatskoga jezika, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže. Rječnik definira psovke vrlo kratko, kao „nepristojne, oštre riječi izgovorene u gnjevu, grdnji, u mržnji ili kao sastavni dio nepristojnog govora pojedinca“.
Istraživanje dokazalo da većina komentara sadrži uvrede, klevetu/sramoćenje, uvrede i psovke
Kako bi dokazali da su ovi oblici loših komunikacijskih formi u velikoj mjeri zastupljeni u komentarima čitatelja, provedeno je istraživanje na Fakultetu političkih znanosti, kojim se analiziralo ukupno 227 komentara u rubrici „Najčitanije“ na portalima Jutarnji.hr i Index.hr. Vodeća hipoteza u istraživanju bavila se zastupljenošću uvreda, govora mržnje, klevete/sramoćenja i psovki u komentarima.
Istraživanjem je utvrđeno je da 48,01% komentara sadrži zakonom kažnjivo iznošenje uvreda, sramoćenje/ klevetu i govor mržnje. Kad tome pribrojimo i psovke, dolazimo do 51,01% pojavljivanja uvrede, sramoćenja/ klevete, govora mržnje ili psovke u komentarima. Najviše su zastupljene uvrede (38,76% komentara), sramoćenje i kleveta u nešto manjoj mjeri (6,6%) , a govor mržnje u 3,52% komentara. Psovke se pojavljuju u 20 komentara (8,81%).
Usporedba dvaju portala pokazala je su spomenute forme prisutnije na portalu Index.hr, nego na portalu Jutarnji.hr. Pretpostavka je da su komentatori Index.hr-a slobodniji u izražavanju negativnih i uvredljivih misli budući da je na Index.hr-u prisutna gotovo stopostotna upotreba nadimaka umjesto punog imena i prezimena, za razliku od komentatora na portalu Jutarnji.hr koji u većini slučajeva koriste puno ime i prezime čime su u većoj mjeri izloženi javnosti, zbog čega su vjerojatno oprezniji i suzdržaniji u komentiranju.
Na koga se odnose sve ove uvrede?
Zanimljivo pitanje je i koga svi ti ”hejteri hejtaju”. Istraživanje je pokazalo da su uvreda, sramoćenja/ kleveta i govor mržnje na oba portala najviše usmjereni prema subjektima članka (42,59%). Nakon subjekata članka, uvrede, sramoćenje/ kleveta i govor mržnje usmjereni su prema ostalim komentatorima (20,37%), trećim osobama koje nisu ni subjekti članka ni komentatori (16,66%) te prema autorima članka na koji se komentar odnosi (9,25%).
Primjeri loših komunikacijskih formi
Primjer uvrede: Jutarnji.hr, 29.1. : ”Ti si kao novi izbor ha ha.Blentava zaostala komunjaro a kako bi bilo da čuješ ljude koji su drugačiji od tebe.” Primjer sramoćenja/klevete: Index.hr, 25.1.: ”47 ljudi bi Merčep (ili kako se zva onaj srbin šta je zaključava ženu i dicu u kuće pa ih spaljiva žive) sredija prije marende” Primjer govora mržnje: Jutarnji.hr, 26.1. : ”Kastracija bez sedativa i inekcije za bolove, tupim makazama po mogućnosti” Primjer psovke usmjerene prema ostalim komentatorima: Jutarnji.hr, 27.1. : ”ww da ti pošaljem hitlerovu blondi da te izjebe i na normalu da te istjera??” Primjer uvrede upućene prema subjektu članka: Index.hr, 27.1. : ”jel to kler preveć gleda pornjavu” Primjer uvrede na osnovu vjerske pripadnosti: Index.hr, 25.1. : ”ovi židovi su stvarno popizdili” Primjer govora mržnje usmjerenog prema subjektu članka, u kojem je teško odrediti osnovu: Index.hr, 26.1.: ”ja bi taj monstrum zverski mucio pa lisio zivota”
Pravopisne pogreške
Dio istraživanja bio je posvećen pojavi pravopisnih pogrešaka u samom tekstu. Utvrđeno je da se u čak 76,21% komentara pojavljuju pravopisne pogreške. Najveći dio pogrešaka odnosi se na pogrešno pisanje malog i velikog slova te upotrebu interpunkcijskih znakova, dok se pogreška u korištenju alternacija ije/je/e/i nalazi u 6,96% komentara, jednako kao i pogreške u pisanju glasova č i ć.
Kao što je provedeno istraživanje dokazalo, dojam s početka članka je točan. Većina komentara sadrži neke od loših komunikacijskih formi, a gotovo jedna trećina komentara u sebi sadrži i pravopisnu pogrešku. Ono što najviše brine je velik broj zakonom kažnjivih formi, a hoće li novi zakon nešto promijeniti, ostaje tek vidjeti. Zašto se komentatori toliko služe destruktivnim načinom komuniciranja, a ne iskorištavaju dobiveni prostor za rasprave i razvoj, pitanje je za neke druge stručnjake, psihologe, sociologe…. Međutim, to ne znači da vi ne možete ponuditi svoje objašnjenje u komentarima i tako pokrenuti jednu konstruktivnu raspravu!
Autorica:
Ines Jurković, 10. travnja 2013.
Ažurirala:
Ivana Folo, 23. ožujka 2021.
Fotografija:
www.whyy.org
Literatura:
* Badrov prema: Marijan/ Kokić: 7. radionica: Novosti kod kaznenih djela protiv časti i ugleda, osobito kad su počinjena putem sredstva javnog priopćavanja, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (nadalje HLJKPP) , Zagreb, vol. 5, broj 1/1998, str. 209-210.
** Narodne novine (2013) Kazneni zakon, Zagreb, NN 125/2011, 144/12
*** ibid