Na Međužupanijskom stručnom skupu stručnih suradnika knjižničara Primorsko-goranske i Istarske županije koji se održao krajem lipnja u Pazinu, predstavljen je edukativni program projekta ASAP (A Systemic APproach to social media and pre-adolescents through thinking skills education) za medijsku pismenost osmišljen za rad s predadolescentima.
U uzrastu od 11 do 13 godina djeca su sve više samostalna te počinju intenzivnije koristiti digitalne tehnologije. Mnogi već imaju pametne telefone, profile na društvenim mrežama i pristup velikom broju digitalnog sadržaja. To istovremeno donosi i prilike i rizike. Važno je djeci pružiti konkretna znanja i vještine za snalaženje u digitalnom okruženju. Edukativni materijali projekta ASAP u fokusu imaju upravo ovu tematiku i pokrivaju pet ključnih područja.
Empatija i komunikacija u digitalnom okruženju
Djeca u ovoj dobi uče kako komunicirati s drugima i graditi odnose. Dio toga uključuje razvijanje empatije i aktivnog slušanja, osobito u digitalnoj komunikaciji. Roditelji i učitelji imaju priliku djecu učiti kako razlikovati pasivne, agresivne i asertivne reakcije, kako koristiti “Ja-poruke” te kako aktivno slušati.
Prepoznavanje pouzdanih izvora informacija
Zbog velike količine sadržaja dostupnog na internetu važno je da djeca znaju prepoznati što je pouzdana informacija, a što manipulacija ili dezinformacija. Naučiti razlikovati mišljenje od činjenice, prepoznati senzacionalističke naslove i provjeriti izvor ključne su digitalne kompetencije koje se razvijaju kroz ovu lekciju.
Odnos između online i offline života
Djeca danas žive onlife. Onlife je stvarnost u kojoj se granice između online i offline svijeta brišu. Ključno je da nauče održavati ravnotežu, znati kada odložiti mobitel, kako se zaštititi na internetu i koje su granice privatnosti. Učenje o digitalnim tragovima, algoritmima i rizicima dijeljenja osobnih podataka pomaže im da postanu svjesni korisnici tehnologije, a ne njezine žrtve. Aktivnosti na društvenim mrežama, objave i digitalna reputacija imaju stvarne posljedice.
Influenceri kao uzori
Djeca više nego ikada gledaju na influencere (utjecajnike) kao na uzore. I dok neki influenceri promiču pozitivne vrijednosti, drugi postavljaju nerealne standarde ljepote, uspjeha i ponašanja. Ključno je da djeca nauče kritički promišljati o sadržaju koji konzumiraju. Roditelji i učitelji trebaju otvoreno razgovarati o temama kao što je pritisak društva, idealizirani životi na internetu i važnost donošenja samostalnih odluka u skladu s vlastitim vrijednostima.
Emocije i digitalni mediji
Digitalni sadržaji mogu izazvati jake emocionalne reakcije. Djeca trebaju naučiti prepoznati vlastite emocije, razumjeti emocije drugih i komunicirati na empatičan način. Kroz igru, refleksiju i grupne aktivnosti razvijaju emocionalnu samosvijest, način razmišljanja i vještine pregovaranja. To ih priprema za izazove u digitalnom i fizičkom životu.
Ovaj stručni skup jedno je od nacionalnih događanja na kojem su stručni suradnici imali priliku čuti iskustva edukatora tijekom provedbe gotovo 40 aktivnosti kreiranih u sklopu projekta ASAP. Kroz ASAP aktivnosti djeca uče kako razmišljati, razumjeti svoje osjećaje, postupke i posljedice, kako komunicirati i kako donositi odluke u digitalnom svijetu koji se brzo mijenja. Roditelji i učitelji zajedno mogu stvoriti okruženje u kojem će medijska pismenost postati dio svakodnevnog odrastanja.
Erasmus+ projekt u prioritetnim području KA220-SCH – Cooperation partnerships in school education čiji je koordinator Fondazione Politecnico di Milano (Italija) dok su partnerske organizacije PEPITA ONLUS (Italija), Associazione Le Nius (Italija), Cooperativa Deformacao e Animacao Cultural (Portugal), DOBA Fakulteta za uporabne poslovne in druzbene studije Maribor (Slovenija), ProEduca z.s. (Češka), Comprensivo Statale Via Bologna Bresso (Italija) i DKMK (Hrvatska).