Učitelji i stručni suradnici iz Hrvatske sudjelovali su na interaktivnoj radionici u sklopu ASAP projekta i dali smjernice za daljnje razvijanje obrazovnog programa koji će uključiti sedam tema; Društvene mreže i emocije, Društvene mreže i važnost postavljanja pitanja, Društvene mreže i uzori, Društvene mreže i dezinformacije, Društvene mreže i generacijski jaz, Društvene mreže i razvoj mozga predadolescenata, Društvene mreže i bonton ponašanja.
U sklopu ASAP projekta multidisciplinarni tim pedagoga, psihologa, medijskih stručnjaka, sociologa i filozofa iz Italije, Slovenije, Češke, Portugala i Hrvatske razvija obrazovni program medijske pismenosti temeljen na metakogniciji.
„Bilo je korisno izraziti svoje mišljenje i steći uvid u to kako drugi rade. Radionice su nam već sada dale neke korisne alate koje možemo koristiti u učionicama.“
„Brojni primjeri, iskustveno učenje i radionica bili su izvrsni. Održimo više ovakvih sastanaka uživo.“
„Razmjena iskustava i znanja među profesionalcima je korisna i motivirajuća“
„Više ovakvih radionica za veći broj učitelja.“
„Hvala vam na prilici da sudjelujemo i naučimo nešto novo i iz drugačijeg aspekta.“
„Sve je bilo vrlo zanimljivo i poticajno za moj daljnji rad.“ Samo su neki od komentara sudionica.
„Prekogranična suradnja, bilo kratkoročna ili dugoročna, snažno je iskustvo učenja i vrijedna prilika za razvoj društvenih, međukulturnih i međuljudskih kompetencija za učitelje i stručne suradnike u njihovom trajnom stručnom usavršavanju. Doista se nadamo da ćemo imati sve više prilika za ovakvim radom s odgojno-obrazovnim djelatnicima.“ Napomenula je potpredsjednica Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu Lana Ciboci Perša pod čijom se koordinacijom provodi projekt u Hrvatskoj.
Digitalne promjene nepredvidive su i kontinuirane te nameću potrebu za stalnom prilagodbom. Svijet obrazovanja i osposobljavanja mijenja se u kontekstu stalnih društvenih, demografskih, kulturnih, gospodarskih, znanstvenih i tehnoloških promjena, a mijenja se i zanimanje učitelja i nastavnika. Istaknuto je u Zaključcima Vijeća o europskim učiteljima i nastavnicima budućnosti. Iako je odgovornost za organizaciju obrazovnih sustava prvenstveno na državama članicama, posljednjih godina sve se više radi na dijeljenju i razmjeni najboljih primjera prakse u području medijske pismenosti te na razvoju zajedničkih alata i okvira na razini EU. Naglasak je na tome da se kroz proces redovitog obrazovanja aktivnije pomaže učenicima da razviju sposobnost kritičkog pristupa, filtriranja i procjene informacija, kako bi znali prepoznati dezinformacije te se mogli nositi s preopterećenjem informacijama. Prema podacima iz Akcijskog plana za digitalno obrazovanje 2021.–2027. više od 40 % mladih smatra da se o kritičkom mišljenju, medijima i demokraciji ne uči dovoljno u školi. To je posebno važno za mlađe učenike, koji su gotovo svi svakodnevno na internetu.
„Odgojno-obrazovni djelatnici trebali bi imati stalan pristup mogućnostima za stručno usavršavanje prilagođeno njihovim potrebama. Kroz ovakav tip suradnje cilj nam je reagirati na različite, sve zahtjevnije uloge, odgovornosti i očekivanja s kojima se suočavaju učitelji i stručni suradnici. Želimo ih poduprijeti kako bi što bolje odgovorili na promjene i izazove koje donosi digitalno okruženje“, zaključila je Ciboci Perša.