Povijesne osobe i događaji

Potonuće Titanica – 15. travnja 1912.

Near, far, wherever you are
I believe that the heart does go on
Once more you open the door
And you’re here in my heart
And my heart will go on and on

Ovi stihovi svima su poznati, kao i priča o brodu koji je ušao u povijest pomorstva i pomorskih katastrofa. Tragična priča koja je zatekla ovaj britanski putnički brod na njegovom prvom prekooceanskom putovanju dogodila se na današnji dan davne 1912. godine.

Titanic je bio britanski putnički brod koji je 10. travnja 1912. krenuo iz najvećeg grada na južnoj obali Engleske Southamptona prema New Yorku u Sjedinjenim Američkim Državama. Gradnja broda trajala je pune dvije godine, a u izdanju od 268 metara u dužini i 28 metara u širini vidjelo ga je 100 tisuća ljudi 31. svibnja 1911. Unatoč činjenici da je unaprijeđen najnaprednijom tadašnjom navigacijskom tehnologijom, brod je na svom prvom putovanju udario u ledeni brijeg 14. travnja u 23:40 te potonuo 15. travnja 1912. u 2:20.

Osim hrvatskih iseljenika koji su putovali brodom, u povijesti se s njim povezuje i sedamdesetak hrvatskih mornara s broda Carpathia koji su, ploveći 58 milja jugoistočno prema Rijeci, pomogli putnicima Titanica oko 4:10. Mornari Carpathie sudjelovali su u spašavanju stradalih putnika od hipotermije prouzrokovane niskom temperaturom oceana te pada u ocean s velike visine. Ipak, u trenutku brodoloma tridesetak strojara ostalo je u potpalublju.

Titanic je jedna od najvećih pomorskih katastrofa u vrijeme mira u kojoj je, od 2.228 putnika, poginulo 1.522.

Jeste li znali:

Morgan Robertson izdao je 1898. roman Futility (Olupina Titana) u kojem opisuje najmoderniji britanski putnički brod na svijetu koji na svom prvom prekooceanskom putovanju udara u santu leda i potone. Između brodova su, prema romanu, postojale mnoge sličnosti: oba broda opisana su kao nepotopivi, nisu imali dovoljno čamaca za spašavanje, udarili su u santu leda te potonuli.

Članica Titanicove posade Violeta Jessup preživjela je potonuće Titanica te se kasnije ukrcala na brod Britannic koji je isto tako potopljen. Nekoliko godina prije Titanicova potonuća također je doživjela nesreću na Olympicu sudarivši se s krstaricom Hawke. Umrla je prirodnom smrću.

Pri isplovljavanju Titanic se zamalo sudario s brodom New York. Sudar je izbjegnut za samo jedan metar.

Potonuće Titanica bilo je povod za održavanje prve Međunarodne konferencije o zaštiti ljudskog života na moru u Londonu 1913. godine.

Titanicova sudbina inspirirala je mnoge pa je, primjerice, napravljeno čak 14 njegovih ekranizacija. Najuspješnija bila je film Titanic redatelja Jamesa Camerona u kojem su glavne uloge odigrali Kate Winslet i Leonardo DiCaprio. Film je, od ukupno 14 nominacija za glumačku nagradu Oscar, osvojio njih 11. Za film je snimljena pjesma My heart will go on u izvedbi Celine Dion koja je postala jedna od najpoznatijih filmskih pjesama.

U povodu obilježavanja stote godišnjice potonuća Titanica, organizirana je izložba u organizaciji Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja u Rijeci. Održana su izlaganja o analizi potonuća broda s nautičkog, brodostrojarskog i radiokomunikacijskog stajališta, a posebna je pozornost dana brodu Carpathia i hrvatskim mornarima koji su sudjelovali u akciji spašavanja putnika s Titanica.

Hrvatski autor Slobodan Novković objavio je dvije knjige o potonuću Titanica koje proučava od svoje 14. godine: Titanic: između povijesti i mitologije i Hrvati u katastrofi stoljeća.

 

 

Autorica:

Petra Marinčić, 15. travnja 2014.

 

Ažurirala:

Ivana Folo, 13. travnja 2021.

 

Fotografija:

bit.ly/1esteC0

 

Izvori:

http://www.skole.hr/ucenici/os_visi?news_id=1932

http://stereoklip.com/home/?p=1335

http://www.zagrebancija.com/hr-kvartovi/prisjetite-se-hrvata-koji-su-bili-na-titanicu_317080

http://www.pfri.uniri.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=320:poziv-na-izlobu-titanic-carpathia-100-godina-poslije&catid=34:vijesti&Itemid=203&lang=hr

Povijesne osobe i događaji

Vesna Parun – pjesnikinja ljubavi

Kad ptica prestane voljeti drugu pticu, ona joj ne kaže: “Odleti sada hiljadu milja daleko da ne bi gledala ravnodušnost kako se gomila u mojim zjenicama!” Jer ptica nije troma kao čovjek; daljina je za nju lepršanje slatke svjetlosti koja raspiruje ljubav. Vesna Parun (Kad ptica prestane voljeti)

Prije jedanaest godina svijet je napustila jedna od najvećih hrvatskih umjetnica, pjesnikinja Vesna Parun. Rođena je 10. travnja 1922. na otoku Zlarinu, no većinu djetinjstva provela je u Splitu, Šibeniku i Biogradu na Moru. Vesna Parun svojim je osebujnim i izuzetno zanimljivim pjesničkim izrazom, odabirom motiva i raskoši tema plijenila pozornost svih koji su uživali u kvalitetnoj poeziji najpoznatije suvremene hrvatske pjesnikinje. Osim poezije koja je bila njezina prva ljubav, bavila se i pisanjem drame i proze. Od cjelokupnog umjetničkog opusa, objavljeno joj je više od šezdeset knjiga poezije i proze te su joj uprizorena četiri dramska djela. Za svoj rad osvojila je brojne nagrade i priznanja.

Od samih početaka svoga umjetničkog stvaralaštva isticala se skromnošću, ali pred kraj života i samoćom koju je odabrala. Nakon životnih nedaća koje su je zadesile posvetila se isključivo književnosti za koju je živjela cijelim svojim bićem. Sve neprilike učinile su je jačom i iako je nerijetko i sama priznavala da joj je u životu nedostajalo radosti, nikada se nije u potpunosti predala već je kroz svoje tekstove istinski živjela. Ovaj svijet napustila je 25. listopada 2010. u 88. godini života u Stubičkim Toplicama.

U čast njezinom životu i neprocjenjivom doprinosu hrvatskoj književnosti, scenaristi Branko Pejnović i Danilo Šerbedžija završili su dokumentarni film „Ti koja imaš nevinije ruke“ koji je ime dobio po njezinoj najpoznatijoj ljubavnoj pjesmi.

 

 

Autorica:

Leali Osmančević, 25. listopada 2013.

 

Ažurirala:

Ivana Folo, 8. travnja 2021.

 

Fotografija:

http://bit.ly/16v8Hst

 

Izvori:

https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11885

Uncategorized

Odbor za prava djeteta UN-a usvojio Opći komentar br. 25 (2021) o pravima djeteta u odnosu na digitalno okruženje

Na svojoj 86. sjednici, Odbor za prava djeteta usvojio je Opći komentar br. 25 (2021) o dječjim pravima u odnosu na digitalno okruženje (eng. General comment no. 25 on children’s rights in relation to the digital environment).

Odbor priprema opće komentare kako bi objasnio prava sadržana u Konvenciji o pravima djeteta i njezinim protokolima te pružio smjernice u vezi s određenim pitanjima

 

Konvencija o pravima djeteta je međunarodni dokument usvojen na Glavnoj skupštini Ujedinjenih naroda 20. studenoga 1989. godine, a sadrži univerzalne standarde koje država stranka Konvencije (tj. koja ju je potpisala i ratificirala) mora jamčiti svakom djetetu. U Konvenciji se prije svega govori o obvezama odraslih u odnosu prema djetetu kao i o obvezama brojnih društvenih čimbenika glede zaštite djeteta (Konvencija o pravima djeteta, 1989).

Danas, više od trideset godina od nastanka Konvencije, način života djece i okolina u kojoj se nalaze su se u mnogočemu izmijenili. Samo za primjer, iste te godine kada je Konvencija donesena tek se pojavio World Wide Web, a danas većina djece ne može zamisliti život bez pristupa internetu. Stoga je o pravima, obvezama i zaštiti današnje djece teško govoriti, a  da se u obzir ne uzme digitalno okruženje.

Važnost toga prepoznao je i Odbor za prava djeteta koji je u ožujku 20019. godine pozvao sve zainteresirane strane da daju komentare na koncept Općeg komentara i primio 136 podnesaka. Paralelno je konzultirano 709 djece i mladih u 28 zemalja, među kojima se nalazi i Hrvatska.

U lipnju 2019. godine Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu, uz koordinaciju Sveučilišta Western Sidney, Londonske škole ekonomije (LSE) i Zaklade 5rights, održalo je konzultacije na kojima su sudjelovali učenici i učenice Osnovne škole Kustošija iz Zagreba. Na taj je način DKMK, kao jedina organizacija iz Hrvatske koja je sudjelovala u ovoj inicijativi, omogućio da se i glasovi djece iz Hrvatske –  njihova mišljenja o pravima i obvezama u digitalnom okruženju – čuju diljem svijeta.

Djevojčica, 12 godina, Hrvatska
Tehnologija je vrlo važna i bit će važna i u budućnosti. Svijet ide naprijed i mi moramo učiniti isto.

Opći komentar br. 25 ne samo da podiže svijest o rizicima s kojima se djeca suočavaju na internetu, već poziva države i poduzeća da preuzmu odgovornost i poduzmu mjere za rješavanje tih rizika. Uz to, ponovno potvrđuje temeljna načela dječjih prava, uključujući njihovo pravo na zaštitu od zlostavljanja, iskorištavanja i drugih oblika nasilja na internetu.

U vrijeme kada je međunarodna suradnja vezana uz dječju digitalnu sigurnost važnija nego ikad, Opći komentar br. 25 pruža alat koji pomaže da se to doista i ostvari. Poziva na akciju i potrebu institucionalne podrške u situacijama nasilja i zlostavljanja nad djecom te za veću odgovornost država i privatnog sektora kako bi se djeci osiguralo sigurno digitalno okruženje. Također, ističe potrebu za međunarodnim usklađivanjem po ovom pitanju, jer prijetnje sigurnosti djece na internetu prelaze i nacionalne i međunarodne granice.

Osim toga, Opći komentar naglašava potrebu za predviđanjem budućih trendova, koji se odnose na mogućnosti i rizike s kojima se djeca mogu suočiti u virtualnom prostoru. Naglašava važnost uspostavljanja sigurnog virtualnog okruženja za svu djecu; sprečavanja zlostavljanja djece na internetu prije nego što se to dogodi i restrukturiranja postojećeg interneta – koji u trenutku stvaranja na umu nije imao dječju sigurnost.

Ovim putem zahvaljujemo organizatorima što su nas uključili u ovu inicijativu i svoj djeci diljem svijeta što su omogućila da se sada – po prvi puta u povijesti – njihova prava primjenjuju i u digitalnom okruženju.

Sažeti rezultati konzultacija mogu se pronaći na: Our rights in a digital world.

Verzija Općeg komentara koja objašnjava dječja prava – napisanog riječima djece:  In our own words – children’s rights in the digital world.

Video djece koja su sudjelovala u nastanku Općeg komentara: In our own words: Young people’s version of General Comment No. 25.

 

Izvori:

https://www.ohchr.org/EN/HRBodies/CRC/Pages/GCChildrensRightsRelationDigitalEnvironment.aspx

https://5rightsfoundation.com/our-work/childrens-rights/uncrc-general-comment.html

https://5rightsfoundation.com/In_Our_Own_Words_Young_Peoples_Version_Online.pdf

https://5rightsfoundation.com/uploads/Our%20Rights%20in%20a%20Digital%20World.pdf

https://www.unicef.hr/wp-content/uploads/2017/05/Konvencija_20o_20pravima_20djeteta_full.pdf

https://5rightsfoundation.com/CRCJointStatment24March2021Final3.pdf

Vijesti

Udruga Pragma i DKMK potpisali sporazum o suradnji

Suradnju s udrugom Pragma započeli smo 2014. godine na dodjeli Godišnje nagrade za novinarske radove koji promiču vrijednosti obrazovanja, a nastavili ju provedbom projekata i programa, osobito usmjerenih djeci i mladima kao ranjivoj društvenoj skupini.

 

Svoju predanost nastavku djelovanja unutar civilnog društva, u povodu 10 godina djelovanja DKMK-a i 15 godina djelovanja Pragme, odlučili smo obilježiti potpisivanjem sporazuma o suradnji.

 

Sporazum su potpisali prof. dr. sc. Danijel Labaš, predsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu i Nedjeljko Marković, dipl. socijalni radnik, predsjednik Udruge Pragma, 2. travnja 2021. godine u Zagrebu.

 

        

Vijesti

Zaključci okruglog stola „Medijske navike učenika osnovnih škola, a što je s digitalnim časopisima za djecu?“

Zaključci upućuju na nedostatak digitalnih medija namijenjenih učenicima osnovnih škola

Na poticaj Erasmus+ projekta „Mali novinari danas, odgovorni digitalni građani sutra” i uz potporu portala medijskapismenost.hr, 24. veljače 2021. održan je online okrugli stol „Medijske navike učenika osnovnih škola, a što je s digitalnim časopisima za djecu?“.

Na okruglom stolu raspravljalo se medijskim navikama učenika osnovnih škola, kako se i gdje informiraju te o tome postoji li potreba da se na nacionalnoj razini razvije neka platforma koja bi funkcionirala kao digitalno glasilo za djecu i mlade.

Na okruglom stolu je, uz druge vrijedne sudionike, sudjelovala i potpredsjednica našeg Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu doc. dr. sc. Lana Ciboci.

Sudionici su se suglasili s idejom da bi pokretanje digitalnog časopisa/platforme bilo vrijedna inicijativa u koju bi bilo važno uključiti i samu djecu.

U cilju upozoravanja stručne javnosti o problemu nedostatka digitalnih medija namijenjenih učenicima osnovnih škola, Stojanka Lesički, koordinatorica projekta „Mali novinari danas, odgovorni digitalni građani sutra“, OŠ Sveti Petar Orehovec, dostavila nam je zaključke okruglom stola:

Za ostvarivanje dječjih prava na participaciju, prema UN-ovoj Konvenciji o pravima djeteta, ključne sastavnice su informiranost djece, pravo na slobodu izražavanja i slobodu mišljenja. U tom cilju bilo bi iznimno važno da postoji digitalni medij na nacionalnoj razini s multimedijalnim sadržajima kreiranim u formama primjerenim dobi djece. Takav bi medij djeci bio vidljiviji od tiskanih medija i u skladu sa suvremenim trendovima informacijsko komunikacijske tehnologije.

Trebao bi biti  neka vrsta središnje točke koja će djeci pomagati da pronađu vrijedne i korisne informacije, između ostalog i one vezane uz medijsku pismenost i demokratsko građanstvo, kao i životno važne informacije koje pomažu djeci i mladima da bolje razumiju sebe, komunikaciju s drugima i probleme s kojima se susreću u odrastanju. Sudionici okruglog stola smatraju da bi takav medij djeci trebao posredovati sadržaje lišene prikrivenog oglašavanja i lažnih vijesti, s kakvima se često sreću na društvenim mrežama koje su posljednjih godina njihov najvažniji izvor informacija.

Svi sudionici okruglog stola složili su se i da bi  kroz takav medij trebali postati dostupni i reprezentativni sadržaji dječjih školskih novina, koje stvaraju učenici osnovnih škola u okviru školskih novinarskih družina. Na taj bi se način čuo glas djece i djeca autori bili bi dodatno motivirani za stvaranje medijskih sadržaja.

S obzirom na to da bi takav projekt nudio medijske sadržaje za djecu važne za njihovu dobrobit i podupirao ostvarivanje niza participacijskih i drugih prava djece, smatramo da bi trebao imati osigurane izvore financiranja, odnosno potporu države, kako bi se izbjegla njegova komercijalizacija.

 

Pohvaljujemo projekt i okrugli stol, te objavljujemo njegove zaključke kako bismo ih uputili svima koji mogu pridonijeti ostvarivanju ove vrijedne inicijative.

 

 

Autorica:

Tina Hrubi, 1. travnja 2021.

 

Fotografija:

Shutterstock