Category: Vijesti

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike pružilo je jednokratnu potporu Društvu za komunikacijsku i medijsku kulturu za provedbu projekta “Medijskom edukacijom za inkluzivnije društvo”. Projekt se provodi do kraja veljače 2021. te će se zbog nepovoljnog razvoja epidemiološke situacije umjesto kroz edukacije uživo provoditi u prilagođenom obliku, odnosno kroz webinare.

Počevši od 9. studenog održat ćemo 5 webinara, svaki ponedjeljak u 18:00 sati, otvorenih za sve zainteresirane srednjoškolce iz Hrvatske. Svaki webinar obradit će različite teme prema sljedećem rasporedu:

9. 11. u 18:00 sati – izv. prof. dr. sc. Igor Kanižaj: Moje prezentacije bit će najbolje (prijave traju do subote 7. studenoga)

16. 11. u 18:00 sati –  dr. sc. Ivan Uldrijan: Kako kreirati medijski sadržaj? (prijave traju do subote 14. studenoga)

Medijski su sadržaji svuda oko nas i trebamo ih razumjeti. A najbolje ćemo ih razumjeti kada ih dobro upoznamo te se i sami okušamo u kreativnom medijskom stvaralaštvu. Webinar upoznaje s nekim temeljnim načelima stvaranja medijskih sadržaja u digitalnom okružju, kao kreativnom putu ka medijskoj pismenosti.

23. 11. u 18:00 sati – Udruga Pragma: Moja karijera, moja odluka – ulaganje u obrazovanje i  socio-emocionalne vještine kao osobno i društveno ulaganje (prijave traju do subote 21. studenoga)

Istraživanja pokazuju kako je za odabir zanimanja mladih važan utjecaj određenog pojedinca u životu mladih (najčešće oca ili majke), kao i uloga roditeljskih obrazovnih vrijednosti. Potrebno je ulagati u programe profesionalnog razvoja mladih koji omogućuju mladima da samostalno i uz pomoć „drugih“ (nastavnika, roditelja, prijatelja, drugih organizacija) upoznaju svoje sposobnosti, interese i vrijednosti, istraže svijet rada i planiraju svoju karijeru. Kroz webinar, učenici će dobiti ključne informacije o važnosti obrazovanja te u vježbi analizirati promjene koje se događaju u njihovoj okolini kako bi stekli uvid u brzinu promjena i važnosti cjeloživotnog učenja.

30. 11. u 18:00 sati – izv. prof. dr. sc. Igor Kanižaj i prof. dr. sc. Danijel Labaš: Kako ostaviti dobar dojam na druge? (prijave traju do subote 28. studenoga)

Kako ostaviti dobar dojam na druge? To je pitanje koje si postavljamo vrlo često i koje nas ponekad opterećuje, jer prvi dojam o nama – kojega drugi stječu “halo efektom” – može zavarati. Zato ćemo u ovome webinaru naučiti kako se pripremiti za javni nastup, što je za njega važno i kako možemo promijeniti negativan dojam kojega su drugi možda stekli o nama na prvi pogled i na prvome susretu.

7. 12. u 18:00 sati – prof. dr. sc. Danijel Labaš: Što drugi vide kad im govorim? (prijave traju do subote 5. prosinca)

U ovom ćemo webinaru naučiti nešto više o važnosti verbalne i neverbalne komunikacije, otkriti neke “trikove” za bolju koordinaciju između racionalnog i emocionalnog u našem govoru, te otkriti zašto ljudi više vjeruju onome što vide nego onome što čuju.

Pozivamo sve zainteresirane srednjoškolce da nam se priključe na ovim besplatnim online edukacijama i obogate svoje komunikacijske, prezentacijske i poduzetničke vještine. Isti sudionici mogu sudjelovati i na više tematski različitih edukacija.

Nakon svake edukacije sudionici će dobiti jednostavni projektni zadatak, a najbolji uradak će osvojiti nagradu – tablet. Pročitajte pravila kreativnog natječaja.

Prijave se vrše putem maila webinari@dkmk.hr ili putem inboxa na društvenim mrežama Djece medija. Prijave su nam važne zbog slanja poveznice za sudjelovanje prije održavanja webinara. U prijavi navedite svoje ime, prezime i adresu elektroničke pošte na koju želite da vam stigne poveznica za pristup webinaru te datum i naziv webinara na kojem želite sudjelovati.

Pridružite nam se, naučite nešto novo, zabavite se i osvojite vrijedne nagrade!

Čekamo vaše prijave!

Radovi učenika OŠ Mihaela Šiloboda:

Radovi učenika OŠ Popovača:

Pojedinačno pristigli radovi:

Nakon uspješno završene druge faze projekta UHO, Wiener osiguranje platformu je odlučilo donirati Društvu za komunikacijsku i medijsku kulturu.

Platforma UHO – Utočište hrabrih online rezultat je projekta kojeg smo provodili u suradnji s Wiener osiguranjem, Hrabrim telefonom, te odabranim influencerima (youtuberima) i drugim suradnicima. Stručnjaci DKMK-a na platformi su sudjelovali u davanju savjeta mladima koji su se susreli s elektroničkim nasiljem. Do sada smo odgovorili na više od 900 upita djece i mladih kojima je nužna pomoć, a sami ističu kako ne znaju kome se obratiti.

Zahvaljujući donaciji platforme Wiener osiguranja DKMK-u, platformu je od rujna 2020. u potpunosti preuzela naša udruga, koja sada brine o njoj u suradnji s partnerima. Platforma se sada nalazi na adresi www.uho.dkmk.hr.

Zahvaljujemo Wiener osiguranju na ukazanom povjerenju!

Tijekom druge faze projekta UHO – Utočište hrabrih online, na stranicu projekta pristiglo je više od 400 upita žrtava elektroničkog nasilja.

Prisjetimo se, digitalna platforma uho.osiguranonline.hr predstavlja nastavak višegodišnje suradnje Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu i Wiener osiguranja u području prevencije elektroničkog nasilja. Osmišljena je kao #nohate zona na kojoj djeca i mladi mogu iznijeti svoj problem vezan za elektroničko nasilje i dobiti savjet stručnjaka Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK) koje čine prof. dr. sc. Danijel Labaš, izv. prof. dr. sc. Igor Kanižaj, doc. dr. sc. Lana Ciboci, te magistre komunikologije Katarina Blažina Mukavec i Tina Hrubi. Upiti koji su zahtijevali pažnju i pomoć psihologa, prosljeđivani su Hrabrom telefonu koji je također bio partner na projektu.

Korisnici platforme upit mogu poslati privatno, pa će savjet dobiti putem e-pošte, ili javno, pri čemu će se upit korisnika i savjet stručnjaka objaviti na platformi u „Zoni savjeta“. U oba slučaja identitet korisnika ostaje tajan, te se korisnik potpisuje samo željenim nadimkom.

Rezultati druge faze projekta

U drugoj fazi projekta, odnosno od 20. svibnja do 20. lipnja 2020. godine, djecu i mlade su o postojanju platforme informirali YouTuberi i influenceri Nika Turković, Ema Luketin, Leon Žilavi i Neno Hadžihajdić, te ih pozivali da se pošalju upit u slučaju da trebaju savjet vezan za cyberbulling, a potom su uz pomoć stručnjaka iz DKMK-a odgovarali na njihova pitanja. Pri slanju upita korisnici su mogli odabrati YouTubera čiji savjet žele čuti ili izravan savjet stručnjaka.

U ovoj je fazi projekta pristiglo 429 upita, od čega je samo 11,65% upita bilo javno, a čak 88,35% privatno. Gotovo jednak omjer privatnih i javnih upita imali smo i u prvoj fazi projekta, što potvrđuje pretpostavku da se unatoč anonimnosti, većina djece i mladih svejedno ustručava javno govoriti o problemu s elektroničkim nasiljem.

Grafikon 1. Vidljivost upita (N=429)

Kada govorimo o spolu, čak 87,41% upita poslale su osobe ženskog spola, a 12,59% osobe muškog spola. U usporedbi s prvom fazom projekta u kojoj su 75,27% upita poslale osobe ženskog spola, ponovno je mnogo više upita pristiglo od djevojčica nego od dječaka, s tim da je taj nesrazmjer ovaj put još i veći. Moguće je da su djevojčice češće žrtve elektroničkog nasilja, da se lakše otvaraju i traže pomoć ili da influencere koji su sudjelovali u projektu prati više djevojčica nego dječaka.

Grafikon 2. Spol korisnika platforme (N=429)

Što se tiče dobi korisnika platforme, najviše, petinu (21,21%) upita su, kao i u prvoj fazi projekta, poslali trinaestogodišnjaci, dok su se dvanaestogodišnjaci i četrnaestogodišnjaci izjednačili sa 15,39% upita. S obzirom na to da stvarnu dob korisnika platforme zbog njihove anonimnosti nije moguće potvrditi, valja napomenuti kako postoji mogućnost da su u nekim upitima korisnici namjerno napisali dob koja ne odgovara njihovoj stvarnoj dobi.

Grafikon 3. Dob korisnika platforme (N=429)

Upiti su i u ovoj fazi projekta pristizali iz čitave Hrvatske, ali i iz susjednih zemalja (Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije), pa smo odlučili obrascu za slanje upita dodati i polje „Država”, kako bismo ubuduće i tu karakteristiku mogli analizirati.

Tematika upita, odnosno vrste elektroničkog nasilja zbog kojih su se djeca i mladi javljali bile su raznolike, ali ponovno su se najviše isticali vrijeđanje i omalovažavanje, te sexting i njegove posljedice.

Javno dostupne upite iz obje faze projekta možete pročitati na platformi UHO – Utočište hrabrih online, a ovdje izdvajamo neke od njih:

„Djeca me stalno izbacuju iz grupe, pišu svašta o meni. Kako sam debela, glupa, svinja… Ja to nekako izdržavam, ali mislim da bi to druge jakoo povrijedilo. Želim da mi daš savjet kako to da pokušam riješiti”, 1609e (11 godina)

„Već dosta dugo me ljudi na internetu ismijavaju zbog mog izgleda i koliko god da ja to pokušavam izbijeci ili učiniti bilo što svaki put postane još gore. Ja više nemam pojma kako se suočiti sa tim. Možeš li mi nekako pomoći?”, Ana (16 godina)

„Draga Ema, imam dečka koji je par godina stariji od mene. U super smo bili odnosima i on je znao svaku moju tajnu, kao i ja njegovu. Zadnji dan škole kada sam stigla u školu svi su me popreko gledali i smejali se u facu. Kada sam prišla drugarici rekla je da neće da mi se obrati. Posle sam saznala da je on objavio moju golu sliku na Instagramu. Posle toga sam upala u depresiju i posle nedelju dana moji su se razveli. Volim te.”, Unaa07 (13 godina)

„Zdravo. Imam problem sa cyberbullying-om. Jedan dečko mi već nekoliko mjeseci šalje poruke prijetnje i poruke u kojima me vrijeđa. U posljednje vrijeme je uključio i svoje prijatelje. Pričala sam sa najboljom prijateljicom o ovome. Ona mi daje veliku podršku i jako mi znači. Ne znam što da radim. Ne mogu to više da trpim. Pokušala sam pričati s mamom ali ne znam kako bi joj rekla. Potištena sam i nemam povjerenja u ljude. Ako bi mi mogla dati savjet kako da se borim s ovim. Hvala ti mnogo.”, anonimno (13 godina)

„Frendicu i mene je netko dodao u nekakvu grupu u kojoj su nam 15ak dečkiju prijetili da se slikamo (gole) i mi nismo htjele. To je trajalo par tjedana i mi smo nekome rekle da nam isfotoshopira slike i to je napravio. To smo poslale u tu grupu i izašle iz nje. Nakon toga te slike su imali svi iz grada i okolice i svi su saznali naše brojeve. Od tada nam ne daju mira i zovu nas na broj svaki dan svakih 15 minuta. Ne znam kako spriječiti širenje fotografija… Može savjet?”, ja sam (12 godina)

Projekt ćemo svakako nastaviti i nakon ovih dviju faza rada, a za sve novosti i dalje pratite naše stranice.

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku podržalo je čak tri projekta Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu:

1. Odrastanje bez (e)nasilja – pravo svakog djeteta
   

 U sklopu ovog projekta organizirat ćemo medijske dane u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci i Čakovcu, te na svakoj od tih lokacija održati predavanja/radionice za učenike, roditelje i učitelje.

Cilj je projekta je da djeca nauče prepoznati prednosti i prijetnje koje donosi korištenje novih medija; da nauče primijeniti načine zaštite na internetu i društvenim mrežama, osobito na društvenim mrežama i komunikacijskim kanalima koje najčešće koriste (Snapchat, Instagram, Facebook i drugi), te kome se obratiti u slučaju zloupotrebe. Cilj projekta je osobito upozoriti na međuvršnjačko (elektroničko) nasilje koje je najučestalija vrsta nasilja među djecom.

Projekt će trajati od lipnja 2020. do svibnja 2021. godine, a s obzirom na to da je moguće da epidemiološke mjere neće dozvoliti provedbu medijskih dana, osmislit ćemo jednako vrijedne zamjenske online aktivnosti.

2. Prevencija, a ne intervencija!
   

Radi se o trogodišnjem projektu čiji je glavni cilj upozoriti sve sudionike na izazove elektroničkog nasilja i njegovu sve češću prisutnost među djecom i mladima, ponuditi im konkretne smjernice i primjere zaštite od e-nasilja, te spriječiti nastanak i razvoj ovisnosti o medijima od najranije dobi.

Provodit će se za velikogoričke učenike osnovnih i srednjih škola za koje planiramo održati predavanja i radionice o prevenciji elektroničkog nasilja, za roditelje djece predškolske dobi, osnovne i srednje škole, odgajatelje u dječjim vrtićima, učitelje, nastavnike i stručne suradnike.

U prvoj godini projekta posvetit ćemo se djeci predškolske dobi, odnosno edukaciji njihovih roditelja i odgajatelja u dječjim vrtićima, organizaciji medijskog dana, edukaciji odgajatelja i roditelja u Centru za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica, te izradi priručnika s edukativnim materijalima za odgajatelje. Nadamo se da ćemo sve aktivnosti uspjeti prilagoditi novonastaloj situaciji također ih podižući u virtualni svijet (putem webinara) ili na kakav drugi prihvatljivi način.

Druga godina projekta posvećena je osnovnoškolcima za koje ćemo održati medijski dan u svakoj od škola, te za njihove učitelje i roditelje za koje ćemo održati predavanja i radionice u školama, dok ćemo u trećoj godini projekta provoditi aktivnosti za srednjoškolce i njihove roditelje i učitelje.

Trajanja projekta je od lipnja 2020. do svibnja 2023. godine.

3. Medijskom edukacijom za inkluzivnije društvo

Projekt „Medijskom edukacijom za inkluzivnije društvo“ financira se jednokratnom potporom i traje najkraće od sva tri dobivena projekta od MDOMSP-a – od rujna 2020. do veljače 2021. godine.

Cilj projekta je povećati socijalnu uključenost mladih, te ih osnažiti za aktivno sudjelovanje u lokalnoj zajednici. Zamišljeno je da u edukacijama u sklopu projekta sudjeluju učenici pet srednjih škola iz Zagreba, Koprivnice, Osijeka i Pazina. Predviđeno je ukupno pet susreta tijekom kojih bismo održali 10 edukacija. Svaki pojedini ciklus edukacije trajat će 240 minuta uz predviđenu stanku, a tijekom jednog susreta održat ćemo dvije tematski različite edukacije. Udruga Pragma sudjelovat će u provedbi dviju edukacija.

S obzirom na to da će učenici sudjelovali na tematski različitim edukacijama, potaknut ćemo ih da stečeno znanje pretoče u projektni zadatak. Svaka škola će dobiti drugačiji projektni zadatak, sukladno obrađenoj temi. Po završetku svih edukacija pozvat ćemo predstavnike škola da prezentiraju svoje zadatke na završnom susretu koji ćemo vjerojatno ipak morati održati virtualno. Učenici će na zajedničkom završnom susretu moći podijeliti svoja novostečena znanja i iskustava, te i sami postati edukatori, a predviđene su i nagrade za najbolje.

Zbog novog koronavirusa, također je potrebno izmijeniti planirane aktivnosti i osmisliti nove, koje će na adekvatan način ispuniti ciljeve projekta.