I u prošlosti su oglašavanje i reklame usmjeravale život ljudi gotovo jednako kao i danas. Učestala oglašavanja s primjerice sretnom obitelji za stolom koja zadovoljno nanosi neki namaz na kruh nisu slučajnost, kao ni obećanje da ćemo biti ljepši, mlađi ili uspješniji ako kupimo određeni proizvod. Možda će suvremene reklame i našu potrebu za reklamiranim proizvodom najbolje opisati kratki citat Alaina Souchona: „Nameću nam želje što nas pustoše.“
Novo oglašavanje koje se u Europi pojavilo u drugoj polovici 18. stoljeća bilo je oglašavanje putem slika. Drugi stupanj povijesti modernijeg oglašavanja dostignut je u drugoj polovici 19. stoljeća s pojavom plakata. No, tek u 20. stoljeću marketinški stručnjaci počeli su upotrebljavati suptilnu psihologiju kako bi utjecali na podsvijest potrošača.
Podsvijest pojedinca je često objekt velikog broja vanjskih utjecaja. Televizija, filmovi, glazba te naravno reklame kreiraju dubok podsvjesni efekt na ljudski um koji diktira koje će ljudi odluke donositi, barem na određenom stupnju. Podsvjesno, u marketingu, podsvijest obuhvaća kreiranje neke slike o određenom proizvodu i povezivanje raznih predmeta s vizualnim identitetom samog proizvoda. Riječ je, dakako, o manipulaciji, koje su potrošači rijetko svjesni.
O manipulaciji i njenim ulogama odlično govori Frederic Beigbeder u svom romanu s autobiografskim elementima, čiji naslov je sama cijena knjige, time iskreno naglašavajući da je priroda ovog našeg svijeta novac. Britak, ciničan i šokantno iskren, Beigbeder čitatelju zorno dočarava besmislenost konzumerizma, ali i ispraznost života copy-writera i marketinških gurua koji tjeraju potrošače da sanjare o stvarima koje nikad neće imati, nesvjesni da su i sami žrtve iluzornog svijeta što su ga pomogli stvoriti.
Zovem se Octave i oblačim se u APC-u. Pišem reklame: eh da, zagađujem svemir. Ja sam tip koji vam prodaje… Tip zbog kojeg sanjate o stvarima koje nikada nećete imati. Nebo uvijek modro, cure nikad ružne, savršena sreća retuširana u PhotoShopu. Preušminkane slike, glazba u trendu. Kad si, zahvaljujući teško stečenoj ušteđevini, uspijete priuštiti auto iz snova, onaj koji sam snimao u svojoj posljednjoj kampanji, ja sam ga već izbacio iz mode. Imam tri unaprijed pripremljena trenda i uvijek sve izvedem tako da se isfrustrirate. Glamur je zemlja u koju nikad ne stižemo. Drogiram vas novitetima, a njihova je prednost da nikada ne ostaju novima. Uvijek ima neki novi novitet zbog kojeg zastarijeva prethodni.
Nekad i sad – povijesni pregled razvoja reklame
2000 godina prije nove ere
U doba starog Egipta, mudri su Egipćani izumili vanjske javne obavijesti, gravirajući važne obavijesti u čelik na javnim mjestima.
1472.
U Engleskoj je stvoren prvi tiskani oglas – letak za kupnju molitvenika.
1661.
Prvo brendiranje proizvoda za zubnu pastu Dentifice.
1776.
Prvi politički oglasi kojima se ohrabrivalo na pridruživanje vojsci.
1835.
Pojava automobila dovela je do prvih billboard oglasa u SAD-u.
1873.
Prvo plasiranje proizvoda u romanu „Put oko svijeta za 80 dana”, u kojem se spominju imena prijevozničkih kompanija.
1882.
Prva električna reklama zamjenjuje dotadašnje plakate na njujorškom Times Squareu.
1892.
Nakon što je trgovački lanac Sears poslao 8 000 ručno napisanih dopisnica te primio 2 000 narudžbi, rođen je direktni marketing.
1905.
Fatty Arbuckle, zvijezda nijemih filmova, bio je jedna od prvih poznatih osoba koja je reklamirala neki proizvod, u ovom slučaju cigarete marke „Murad”.
1911.
Tvrtka Woodbury Soap sloganom „Koža koju volite dodirivati” u reklamni svijet uvodi načelo „Sex sells”.
1920.
U garaži u predgrađu Pittsburgha, Frank Conrad pokrenuo je prvu komercijalnu radio postaju na svijetu.
1941.
Prva službena TV reklama za „Bulova” satove. Kompanija je za reklamni spot u trajanju od 20 sekundi prije utakmice baseballa platila 9 dolara.
1957.
Rođen je Mr. Clean, najpoznatiji „ćelavac” s najdužim stažem u oglašavanju.
1981.
Pokrenuta MTV televizija koja reklamira glazbenike 24 sata dnevno.
1984.
Apple je snimio najskuplju reklamu u povijesti televizijskog oglašavanja. Režirao ju je Ridley Scott, a troškovi snimanja iznosili su 900 000 dolara.
1994.
Na web stranici HotWired postavljeni prvi banneri za tvrtke „AT&T” i „Volvo”.
1994.
Početak „pay per click” oglašavanja na stranici GoTo.com, koju danas posjeduje Yahoo.
1997.
Prva reklama na mobilnom telefonu. Finska novinska agencija nudi besplatne vijesti putem SMS-a uz reklame sponzora.
2000.
Google pokreće „AdWords” koji danas čini 85% ukupnih prihoda kompanije.
2002.
Pepsi pokrenuo najskuplju oglašivačku kampanju. Reklamni spot u trajanju od 90 sekundi, s Britney Spears u glavnoj ulozi, koštao je 7,53 milijuna dolara.
2005.
Rođenjem YouTube-a započela je era video oglašavanja i razvoj digitalnog viralnog marketinga.
2006.
Twitter zajednica omogućuje brz i besplatan viralni marketing.
2007.
Facebook predstavio oglašavanje temeljeno na socijalnom ponašanju korisnika.
2009.
Broj poduzeća specijaliziranih za tržišno komuniciranje u Hrvatskoj koja su od početka stoljeća osnovana u iznimnom broju, kao i broj zaposlenih, te ukupan iznos ulaganja u marketing zbog gospodarske krize drastično se smanjuje.
2010.
Viralno oglašavanje sve više zamjenjuje klasične modele reklamiranja. Kampanja za Old Spice s više od 30 milijuna pregleda proglašena je najuspješnijom u prethodnoj godini.
2013.
Rast ulaganja u oglašavanje na internetu bilježi se i u Hrvatskoj, a veličina ukupnog oglašavanja u Republici Hrvatskoj doseže vrtoglave četiri milijarde kuna.
Autorica:
Alina Radusin, 17. travnja 2013.
Ažurirala:
Tina Hrubi, 5. travnja 2020.
Fotografija:
https://www.pixabay.com/
Izvori:
Beigbeder, Frederich; 129,90 kn; OceanMore 2000.; Briggs Asa; Burke, Peter; Socijalna povijest medija: od Gutenberga do Interneta; Pegala, 2011.
http://naturalsociety.com/unplug-yourself-how-advertising-entertainment-shapes-subconscious/
http://www.profitiraj.hr/novosti/kratka-povijest-marketinga-od-starih-egipcana-do-viralnih-kampanja/