Upitnik „Podučavanje o medijima u osnovnim školama u Velikoj Gorici“ osmišljen je u svrhu prikupljanja informacija o vrsti i količini podučavanja o medijima i medijskoj pismenosti u osnovnim školama u Velikoj Gorici, a ovdje prikazani rezultati upitnika poslužili su kao polazište za izradu školskog kurikula medijskog obrazovanja za osnovnu školu. Kurikul sadrži 72 jedinice, a njegovi autori su članovi Predsjedništva Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK), odnosno prof. dr. sc. Danijel Labaš, izv. prof. dr. sc. Igor Kanižaj i doc. dr. sc. Lana Ciboci Perša. Izrađen je u sklopu projekta „Prevencija, a ne intervencija!“ koji podržava Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, a DKMK ga provodi u partnerstvu s Gradom Velika Gorica i Centrom za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica. Anketni upitnik „Podučavanje o medijima u osnovnim školama u Velikoj Gorici“ proveden je među učiteljima razredne nastave, hrvatskog jezika, knjižničarima i ostalima koji se bave podučavanjem djece o temama vezanim za medije u svim matičnim osnovnim školama u Velikoj Gorici.
Sudjelovanje u upitniku bilo je anonimno, a prikupljeni podaci obrađeni su skupno i u druge se svrhe neće koristiti. Upitnik je upućen zaposlenicima svih matičnih osnovnih škola na području grada Velike Gorice (OŠ Eugena Kumičića, OŠ Eugena Kvaternika, OŠ Jurja Habdelića, OŠ Nikole Hribara, OŠ Novo Čiče, OŠ Šćitarjevo, OŠ Velika Mlaka i OŠ Vukovina) koji se bave podučavanjem djece o temama vezanim za medije (učiteljima razredne nastave, hrvatskog jezika, knjižničarima i sl.).
Grafikon 1: Broj odgovora po školi (N=29)
Kao što prikazuje Grafikon 1, od 29 odgovora na ovo pitanje, najviše je odgovora pristiglo iz OŠ Eugena Kumičića (njih 6), OŠ Eugena Kvaternika (6), OŠ Šćitarjevo (6) i OŠ Velika Mlaka (5), dok je znatno manji broj odgovora dobiven iz OŠ Jurja Habdelića (2), OŠ Novo Čiče (2), OŠ Nikole Hribara (1) i OŠ Vukovina (1).
Grafikon 2: Rad s učenicima razredne i/ili predmetne nastave (N=30)
Rezultati prikazani Grafikonom 2 govore nam kako se više od trećine ispitanika (N=30) u svom radu bavi djecom i razredne i premetne nastave (njih 37%), ali podjednako su, približno u trećinama, zastupljeni i ispitanici koji rade s djecom u sklopu razredne nastave (33%) i predmetne nastave (30%).
Grafikon 3: Predmeti u kojima se podučava o medijima (N=30)
S obzirom na to da još uvijek ne postoji predmet koji bi se bavio isključivo medijskom pismenošću; svjesni toga da oni koji ulažu napore u medijski odgoj i obrazovanje djece to čine unutar drugih predmeta u koje takve nastavne sadržaje mogu uklopiti, u ovom smo pitanju ponudili mogućnost višestrukog odgovora.
Stoga, kada govorimo o predmetima unutar kojih se podučava o medijima, iz rezultata doznajemo kako djeca o medijima najčešće uče u sklopu Sata razredne zajednice (24 odgovora) i Hrvatskog jezika (17 odgovora). Nastavnici i knjižničari (N=30) trude se djecu podučavati o medijima i u sklopu izvannastavnih aktivnosti poput medijskih grupa, školskih projekata i sl. (njih 11), dok manji dio ispitanika takve nastavne sadržaje uklapa i u predmete Građanski odgoj i obrazovanje (4) i Informatika (4). Što se tiče ostalih predmeta i načina podučavanja (6 odgovora), to su Priroda i društvo, Likovna kultura, Knjižnično-informacijska pismenost, „individualni rad s učenicima“, „preventivni programi“, a jedan odgovor glasi: „Na normalnim satovima, ukoliko se pokaže potreba“.
Sljedeće pitanje odnosi se na sadržaj koji se podučava, pa smo tako ispitanike zamolili da navedu teme koje obrađuju iz područja medija i medijske pismenosti, a odgovori su sljedeći:
„Tolerancija, odgovornost, dogovaranje, odnosi s obitelji…“
„Sigurnost na internetu, elektroničko nasilje, komunikacija na društvenim mrežama“
„Film, komunikacija putem medija“
„Poštivanje sebe i drugih u virtualnoj komunikaciji, primjerenost sadržaja“
„Kako se zaštititi u svijetu interneta i mobilnih telefona, o važnosti razvijanja kritičke medijske pismenosti, o privatnosti i informacijskoj sigurnosti, o sigurnom korištenju interneta i društvenih mreža…“
„Stereotipi u medijima, Lažne vijesti, Sigurnost na internetu, Društvene mreže, Mediji i vrste medija, Utjecaj medija – pozitivni i negativni“
„Internet, TV, radio, tisak i dijete“
„Sigurnost na internetu, odgovorno korištenje društvenih mreža“
„Sigurnost na internetu, označavanje izvora, traženje službenih stranica i sl.“
„Kritički pristup medijima, različiti izvori podataka, lažne vijesti, iskrivljeno prikazivanje (izgleda), stereotipi, zaštita osobnih podataka, ostavljanje digitalnih tragova, online prijateljstva, influenceri i yutuberi, clickbajt novinarstvo, zaštita računala, prepoznavanje hoaxa i phishinga, sigurne lozinke, cyberbulling i kako biti upstander, a ne bystander“
„Film, radio, televizija, kazalište, internet, tisak“
„Dječja prava i odgovornosti u digitalnom okruženju, fake news, pretraživanje i kritično vrednovanje informacija, sigurnost na internetu“
„Obrađujem sve medije koje su u GIK-u nastave Hrvatskoga jezika: vrste medija, obilježja svih medija; novine, časopise i vrste novinskih članaka; radio – radijske emisije; film, filmski rodovi, filmska izražajna sredstva; internet, sigurnost na internetu…“
„Ponašanje na internetu, zaštita i postupanje u slučaju neželjenih poruka, mediji općenito, vrste medija“
„E-mail, pristojno komuniciranje preko interneta“
„Sigurno korištenje interneta, Cyberbullying“
„Vršnjačko nasilje na internetu“
„Utjecaj medija i vršnjaka prema sredstvima ovisnosti, Uloga medija u vršnjačkim odnosima, aktivnosti posvećene obilježavanju Dana sigurnijeg interneta“
„Teme iz kurikula“
„Pronalazak i vrednovanje informacija, privatnost na internetu, kakav digitalni trag ostavljamo na internetu, online opasnosti (krađa identiteta i kako se zaštititi, prijevare, sigurnost online servisa i usluga), virtualne zajednice i suradnja u istim, elektroničko nasilje (vrste nasilja – kako se zaštititi, kome se obratiti)“
„U sklopu razredne nastave prođemo kroz sve vrste medija, a naglašavam posebno sigurnost pri korištenju svih medija te kako se njima pravilno i pristojno služiti“
„Vrste filmova, pojam animacije, vrste animacije…“
„Mediji u svakodnevnom životu (vrste), pretraživanje podataka na internetu, sigurnost na internetu, školski online sadržaji…“
„Dani sigurnijeg interneta, Media literacy, dezinformacije, lažne vijesti, radio“
„Sigurnost u virtualnom svijetu, online suradnja, korištenje sigurnih online izvora“
„Oprezno s društvenim mrežama, utjecaj reklama na djecu i odrasle, pravila pristojnog ophođenja na društvenim mrežama, medijska kultura“
„Dječji časopisi, Izrada plakata, Mrežni katalog, Samostalno pronalaženje informacija, Časopisi na različitim medijima“
„Tijekom svakog sata kojeg radim s učenicima, skrećem im pažnju na odgovorno i kritičko korištenje Interneta i općenito medija“
Zatim je slijedilo pitanje u kojem smo ispitanike zamolili da nam objasne na koji način obrađuju navedene teme, a načini koje su naveli su:
„Gledanje, pisanje, razgovor“
„Radionice, predavanje, izrada plakata s učenicima“
„Radionice“
„Razgovorom, pisanim materijalima“
„Provodim radionice uz pomoć materijala dostupnih na mrežnim stranicama www.medijskapismenost.hr“
„Kroz radionice, nastavne sate u knjižnici i sl.“
„Razgovorom i radionicama“
„Putem radionica i razgovora s učenicima“
„Tijekom obrade nekog sadržaja… npr. pjesma Ratka Zvrka, tražimo podatke o piscu tako da uočavamo službene stranice na internetu, u enciklopediji iz knjižnice također i sl.“
„Uglavnom kroz radionice i praktično sudjelovanje učenika, razgovor, skupni rad“
„U obliku radionica, plakata, power point prezentacija“
„Učenici dolaze u knjižnicu gdje obrađujemo određene teme koristeći materijale sa stranica medijskapismenost.hr i petzanet.ucitelji.hr“
„Obrađujem ih na satovima HJ i Satu razrednika. Npr., kad obrađujemo novine i časopise, učenici imaju projekt u kojem izrađuju časopisu (samostalno, u paru, u manjim skupinama).“
„Radionice, razgovori, rasprave“
„Objašnjenje što sve e-mail mora sadržavati, te što treba biti uključeno kako bi komunikacija uspjela, prihvatljive poruke i neprihvatljive – kažu svoje mišljenje, napišu dva oprečna e-maila ili poruke na WhatsAppu – pozitivan i negativan“
„Prezentacije, razgovor“
„Radionice, diskusije“
„Razne prezentacije, filmovi i razgovor“
„Razgovor, radionice, uz pomoć školske psihologinje“
„Pretežito teme započinjem tako da razgovaramo o njihovom osobnom iskustvu. Kombiniram sadržaj udžbenika i materijale sa stranice Medijska pismenost.hr“
„Na redovnim satima HJ, povremenim radionicama ili projektima“
„Gledanjem filmova, analizom pojedinih elemenata, radionicama“
„Razgovorom o tim temama na satovima HJ, SRZ i ostalim predmetima, koji su u kurikulumu, ali i šire, prezentacijama o sigurnosti na internetu, reklamama, plakat o medijskoj pismenosti uz Dan sigurnijeg interneta, pretraživanje podataka i njihova vjerodostojnost, posjet HRT-u…“
„Na satu Hrvatskog jezika, kroz projekte na eTwinning platformi, radio emisija “Zvonjalica”
„Putem radionica u kojim koristimo primjere“
„Razgovor, edukativni kratki filmovi, radionice“
„Predavanja, PowerPoint prezentacije, rad učenika u skupinama, individualni rad učenika“
„Predavanjem i diskusijom, dijeljenjem iskustava – tijekom sata SRZ ili u sklopu nastave hrvatskog jezika.“
Grafikon 4: Potreba za medijskim obrazovanjem (N=30)
U sljedećem smo pitanju ispitanike zamolili da označe stupanj slaganja s ponuđenim tvrdnjama. S tvrdnjom da je medijsko opismenjavanje učenika danas potrebno više no ikad složili su se svi ispitanici; točnije 3 ispitanika, odnosno njih 10% (N=30) složilo se djelomično, a njih 27, odnosno 90% ispitanika u potpunosti.
Grafikon 5: Potreba za sustavnom medijskom edukacijom (N=30)
Nadalje, 3 se ispitanika, odnosno 10% njih (N=30), nije moglo odlučiti slaže li se ili ne s time da je potrebna sustavna edukacija učenika o medijskoj pismenosti, dok se njih 5, odnosno 17% ispitanika s time djelomično složilo, a njih 22, odnosno 73% ispitanika složilo u potpunosti.
Na kraju smo ispitanike upitali što bi voljeli da obuhvati naš kurikul, odnosno postoji li neka tema za koju bi posebno željeli da se obradi, na što su odgovorili sljedeće:
„Suradnički rad“
„Komunikacija na društvenim mrežama“
„Nasilje u medijima“
„Rad s roditeljima na roditeljskoj zaštiti i primjerenost sadržaja za djecu svih uzrasta“
„Željela bih da sistematično budu predviđene jedinice za točno određeni uzrast i da se može provoditi kontinuirano.“
„Mediji kao pomoć u učenju“
„Vrijeme provedeno na društvenim mrežama, kritičko prosuđivanje sadržaja, kultura ophođenja na društvenim mrežama…“
„Odgovorno ponašanje na internetu“
„Svaka tema sa svrhom poboljšanja medijske pismenosti je dobrodošla, a svakako bih voljela da jedna od tema bude fake news i kritičko promišljanje o sadržajima na internetu.“
„Opasnosti interneta – ovisnost, nasilje.“
„Kritičko vrednovanje informacija, fake news“
„Teme su u redu, samo bih voljela da ima više sati za te teme.“
„Vrijeđanje i omalovažavanje na internetu“
„Korištenje slika i autorska prava“
„Sve o medijskoj pismenosti i komunikaciji“
„Društvene mreže (razredne grupe) – pozitivne i negativne strane“
„Seksualno uznemiravanje – sexting“
„Radio i radijske emisije, uključen posjet HRT-u“
„Konkretno kome i kako prijaviti internetsko nasilje i uspješnost rješavanja takvih problema.“
„Sigurnost na društvenim mrežama, Objava sadržaja na internetu i poštivanje autorskih prava“
„Kritički odnos prema informacijama koje nam se nude, odabir kvalitetnih izvora informacija.“
Ovaj nam je anketni upitnik pokazao kako postoji velika potreba za uvođenjem sustavne medijske edukacije te pružio smjernice u osmišljavanju sadržaja kurikula medijskog obrazovanja za osnovne škole, a učiteljima ponudio mogućnost izražavanja vlastitih želja i potreba. Kurikulom se neće služiti samo učitelji osnovnih škola u Velikoj Gorici, već će ga provoditi i sve ostale škole u Republici Hrvatskoj koje to žele.
Zahvaljujemo svim ispitanicima na sudjelovanju u upitniku, a DKMK stoji na raspolaganju za sva pitanja i nejasnoće svima onima koje žele uvesti kurikul medijskog obrazovanja u svoje škole na: info@dkmk.hr.
Autorica: Tina Hrubi, mag. comm., koordinatorica projekta