DKMK vam donosi materijale za provedbu edukacija na temu empatije
Empatija je jedna od ključnih vještina za kvalitetne odnose, ali i sigurnije ponašanje u online okruženju. Donosimo dvije aktivnosti koje možete odmah koristiti u radu s učenicima.
Razvoj empatije posebno je važan u razdoblju predadolescencije, kada učenici intenzivno razvijaju socijalne i komunikacijske vještine te sve više komuniciraju u digitalnom okruženju. Upravo tada uče kako razumjeti druge, ali i kako reagirati u različitim odnosima i situacijama.
UVOD – EMPATIJA – KAKO NASTAVNA JEDINICA FUNKCIONIRA
AKTIVNOST 1
Aktivno slušanje
U ovoj aktivnosti učenici uče koliko je važno stvarno slušati drugu osobu.
Učenici rade u manjim grupama i izmjenjuju uloge. Jedan učenik priča o nekom iskustvu, drugi ga sluša površno, a treći aktivno (postavlja pitanja, pokazuje interes, prati razgovor).
Nakon toga razgovaraju o iskustvu:
Kako su se osjećali kada ih netko nije slušao?
Što je bilo drugačije kada ih je netko pažljivo slušao?
Na ovaj način učenici prepoznaju da empatija nije samo razumijevanje tuđih osjećaja, nego i način na koji komuniciramo i pokazujemo interes za druge.
AKTIVNOST 1 – AKTIVNO SLUŠANJE – UPUTE
AKTIVNOST 1 – AKTIVNO SLUŠANJE – PPT
AKTIVNOST 2
„Hodati u tuđim cipelama“
Druga aktivnost usmjerena je na razumijevanje različitih perspektiva.
Učenici dobivaju konkretne situacije iz svakodnevice (npr. isključenost iz grupnog chata, neslaganje s roditeljima oko objava na društvenim mrežama ili neugodni komentari online) i pokušavaju odgovoriti na pitanja:
Kako se ta osoba osjeća?
Što razmišlja?
Zašto reagira na taj način?
Što bi joj moglo pomoći?
Zatim preuzimaju drugu ulogu u istoj situaciji. Ova aktivnost razvija sposobnost razumijevanja tuđih misli i osjećaja, što je temelj empatije i kvalitetne komunikacije.
AKTIVNOST 2 – HODATI U TUĐIM CIPELAMA – UPUTE
AKTIVNOST 2 – MATERIJALI ZA PRINTANJE
OKVIR
Važnost empatije i asertivnog ponašanja
Podrška predadolescentima u daljnjem razvoju empatije i asertivnosti može pridonijeti prevenciji te učinkovitijem suočavanju sa zloupotrebama društvenih mreža.
Prema rezultatima istraživanja, osobe s razvijenom empatijom rjeđe sudjeluju u nasilnom ponašanju. Na primjer, istraživanje Jolliffea i Farringtona (2006.) utvrdilo je značajnu negativnu povezanost između empatije i vršnjačkog nasilja među mladima. Razlog tome je što su empatične osobe osjetljivije na emocionalna iskustva drugih i imaju manju vjerojatnost nanositi štetu.
Nadalje, sustavni pregled koji su proveli Van Noorden i sur. (2014.) pokazuje da su različiti aspekti empatije povezani s različitim oblicima ponašanja u kontekstu vršnjačkog nasilja. Rezultati ukazuju na to da je nasilno ponašanje posebno povezano s nižom razinom afektivne empatije, dok je viktimizacija povezana s kognitivnom empatijom.
Asertivnost također ima važnu ulogu u suočavanju s elektroničkim nasiljem. Osobe koje su asertivne lakše se nose s takvim situacijama i češće koriste konstruktivne strategije. Pregled literature (Yosep i sur., 2024.) pokazuje da asertivne intervencije, poput edukacija i igara uloga, mogu smanjiti izloženost nasilju, ublažiti njegove negativne posljedice i pridonijeti jačanju samopoštovanja.
U istraživanju Giménez-Gualdo i sur. (2018.) utvrđeno je da su asertivni učenici skloniji tražiti pomoć i prijavljivati nasilje roditeljima, učiteljima i drugim nadležnim osobama. Slične rezultate potvrđuje i istraživanje Tankamanija i Jalali (2017.), koje pokazuje povezanost između asertivnosti i korištenja strategija suočavanja usmjerenih na rješavanje problema.
Ovaj materijal izrađen je u sklopu Erasmus+ projekta ASAP – A Systemic Approach to Social Media and Pre-adolescents through Thinking Skills Education.
Za više informacija kontaktirajte nas na info@dkmk.hr